Printer Friendly

Sirenje nastavka -i u genitivu mnoine e--deklinacije u suvremenoj stokavstini.

Uvod

U standardnoj UtokavUtini (2) nastavak je [gen.sup.mn] e-deklinacije (povijesno gle-dano: a--osnova) najceUce--a. To--a ima dvije specificnosti--uvijek je dugo i slog ispred njega uvijek je dug (3). Odatle novoUtokavske sinkronijske alternacije kao Pena--[gen.sup.mn] Pena ili kr[??]va--[gen.sup.mn] krava (vidi joU dolje).

Situacija je kompleksnija kod imenica sa suglasnickom skupinom na kraju osnove, tj. ispred nastavka. Tamo postoje tri nacina tvorbe genitiva mnoPine (4). Najstariji je tip, i danas neproduktivan, onaj s umetanjem nepostojanoga--a--(koje je tako|er uvijek dugo) i nastavkom--a: b[??]taka, pj[??]sama, zemalja, sestara. Drugi je tip nastavak--a bez umetanja nepostojanoga--a--u suglasnicku skupi-nu, npr. sorta, kanta. Treci je, najmla|i, ali i danas najproduktivniji, tip s nastavkom--i s cuvanjem suglasnicke skupine (i bez duljenja osnove, tj. prethod-noga vokala ispred nastavka ako je u osnovnom liku kratka), npr. v[??]cki, s[??]njki, m[??]jki. Katkada se kod iste imenice mogu sresti i sva tri oblika, no takvi su slucajevi najrjedi: naranaca - naranca - naranci, katedara - katedra - katedri. NajceUca realna dvostrukost jest, cini se, ona s nepostojanim a i s nastavkom --i, npr. poUiljaka i poUiljki, primjedaba - primjedbi, te ona s--as cuvanjem suglasnickoga skupa i--i, npr. kanta i kanti, torba i torbi, sekunda i sekundl

Suglasnicki skupovi -st-, -zd- (te--Ut-,--Pd- i--Uc--,--Uc--) mogu biti drugaciji od ostalih suglasnickih skupova s obzirom na to da i inace imaju poseban fonotakticki poloPaj (--st/--zd/--Ut/--Pd jedini se javljaju na kraju rijeci u rijecima slavenskoga porijekla) pa tu nikad nema ubacivanja nepostojanoga--a--(5) (jer se ti skupovi izvorno ne ponaUaju kao pravi suglasnicki skupovi), a oblici na--a ili su ceUci nego inace kod suglasnickih skupova (cesto kr[??]sta, vrsta, g[??]zda, brazda uz varijante kr[??]sti, vrsti, gazdi, brazdi (6)) ili cak jedini (cesta, zvijezda) (7).

Neki oblici koji se spominju po gramatikama danas su zastarjeli, eventu-alno izrazito regionalni ili cak artificijelni (8) (npr. [gen.sup.mn] tipa feudalka (9) umjesto feudalki) (10), bar u nekakvoj nadregionalnoj upotrebi (11), premda bi trebalo napra-viti konkretnije istraPivanje realnoga jezika kako bi se utvrdilo pravo stanje. Koja ce imenica imati koje varijante (neke ce imati sve tri, neke dvije, a neke samo jednu od triju) te koliko ce koja od njih biti frekventna, varira leksicki i zemljopisno (12). Svakako je u genitivu mnoPine velika fluktuacija i standardna norma (tj. ono Uto se formalno propisuje/zapisuje u normativnim prirucnicima) ne odgovara nuPno uvijek realnoj praksi u smislu biljePenja svih realno posto-jecih varijanata. Npr. u ERj se kao [gen.sup.mn] od pj[??]sma navodi samo pj[??]sama (Uto i jest oblik koji je jedini ili bar najceUci u Utokavskom), dok se u praksi, iako puno rjede, moPe sresti i mladi lik pj[??]smi (13).

Da su oblici na--i mladi, vidi se po Utokavskim govorima, npr. istocnohercegovackima i juPnoUtokavskima (dubrovacko podrucje, Crna Gora), u kojima taj nastavak u potpunosti izostaje te se javlja samo staro--a (s umeta-njem nepostojanoga a kod suglasnickih skupina ili ne) (14). Usp. npr. u Konavlima (KaUic 1995: 319-320) Crnogoraka, Ercegovaka, m[??]jaka (15), v[??]tara, kanta, molba, c[??]vka, Uetna, radna itd. Autorica za Konavle izravno napominje da u >>naUoj gradi nismo naUli ni jedan primer za genitiv mnoPine ovih imenica na -i.<< (16)

Nepostojanje (dijela) zanaglasnih duPina ili opcenito tonskoga naglaska u govorima morfoloUki bliskima standardu (koje bismo mogli zvati >>standardo-idnima<<), bilo da je rijec o izvorno Utokavskim lokalnim govorima ili ne, ne mijenja situaciju Uto se tice promatranoga padePa. Tako npr. u Osijeku ili Splitu nalazimo kr[??]va bez duPine, dok se u Zagrebu ili Rijeci (17) [gen.sup.mn] Pena ni po cemu ne razlikuje od [nom.sup.mn] Pena, dok se [gen.sup.mn] bitki ni po cemu ne razlikuje od [dat.sup.jd] bitki (s tim da se u [dat.sup.jd] eventualno moPe ostvariti bici sa sibilarizacijom).

Povijesno gledano, mladi nastavak--i u [gen.sup.mn] e-deklinacije, koji zamje-njuje starije--a, dolazi iz i-osnov[??] (poput noc - [gen.sup.mn] noci). To je, Uto se tice imenicke deklinacije, bio i jedini moguci izbor (izuzmemo li rjede stare dvojinske nastavke -iju i--u). Ako se nastavak e-deklinacije--a iUao necim mijenjati, to je moglo biti, Uto se imenickih genitivnih oblika tice, samo--i iz i-osnova (koje su uvijek Penskoga roda - kao i vecina imenic[??] e-deklinacije). Isti se nastavak rjede javlja i u a--deklinaciji muUkoga roda, gdje je ili ostatak starih i--osnov[??] muUkoga roda (koje su u meduvremenu promijenile ili rod ili deklinaciju s obzirom na to da su nestale kao kategorija), kao u [gen.sup.mn] mravi (uz mlade mrava), ili se sekundarno Uiri, kao u [gen.sup.mn] zubi (uz starije zuba). Nastavak--i takoder moPe dolaziti, bar dijelom i bar u nekim govorima, i iz pridjevsko-zamjenickog--i <--ih nakon nestajanja h u Utokavskom od 17. sto-ljeca (18) (Brozovic i Ivic 1988: 13).

eirenje je mladega nastavka--i u e-deklinaciji iza suglasnickih skupina po-vezano s gubitkom nepostojanoga--a--u takvim skupinama (19)--kada u oblicima kao molitava pocinje tendencija uklanjanja nepostojanoga--a--u [gen.sup.mn] analogi-jom prema drugim padePima (tj. umetanje--a--prestaje biti produktivno, moPda prvo u novijim posudenicama), varijanta m[??]litva bila je slabija od molitvi jer je previUe slicna nominativu (unatoc naglasnim i kvantitativnim razlikama--u nekim oblicima, kao priredba, samo kvantitativnim) pa je oblik s--i jednostav-no razlikovniji, pogotovo u govorima u kojima se zanaglasne duPine pocinju gubiti (vidi joU dolje).

Razumno je pretpostaviti da ce se u flektivnom jeziku kod izbora izmedu oblika [gen.sup.mn] koji je istovjetan [nom.sup.[nom.sup.jd]] i onoga koji nije javiti tendencija Uirenja razlikovnijega nastavka. Naravno, takve tendencije ne moPemo smatrati ap-solutnima --s obzirom na to da ce se nom[nom.sup.jd] i [gen.sup.mn] morfosintakticki zapra-vo rijetko preklapati, potencijalni sinkretizam tu nije nuPno komunikacijski problematican. To, uostalom, vidimo npr. u suvremenom zagrebackom govoru gdje je [gen.sup.mn] e-deklinacije (tipa Pena, oluja) vrlo cesto potpuno identican nom[nom.sup.jd] i to komunikacijski funkcionira bez ikakvih problema (to vrijedi i za neke imenice a-deklinacije kao konja, junaka gdje je [gen.sup.mn] = gen[nom.sup.jd] u Zagrebu). Cak i puno opsePniji slucajevi sinkretizma nisu nuPno problematicni--npr. u i-de-klinaciji citav niz padeP[??] zavrUava na--i (a sinkretizam je joU veci zanemare li se naglasne i duljinske razlike u nekim padePima koje u Zagrebu, primjerice, ne postoje--vidi u nastavku), kao Uto su u novoUtokavskom i mnogim drugim dijalektima izjednaceni i nastavci dat/lok/[instr.sup.mn] na -ma u svim deklinacijama (iako ih drugi slavenski jezici ocuvane deklinacije razlikuju).

Novi genitiv mnoPine na -i - grada

U ovom cemo radu govoriti o Uirenju nastavka -i u UtokavUtini (u Hrvat-skoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori) iz rijeci e-deklinacije sa suglasnickom skupinom na kraju osnove na neke rijeci koje na kraju osnove imaju samo jedan suglasnik (dakle iz tipa dvojki na tip baki). Tako npr. u govornoj rijeci Pvaka (20) 'Pvakaca guma' uz stariji [gen.sup.mn] Pvaka nalazimo i noviji [gen.sup.mn] Pvaki (tako, recimo, u Zagrebu). Tu vidimo da sinkronijski nastavak--i viUe nije ogranicen samo na rijeci sa suglasnickom skupinom na kraju osnove. Takvi se inovativni genitivi javljaju u govornom jeziku, ali i u tekstovima na standardnom dijalektu (21) jer ih govornici ocito ne percipiraju kao inovativne, govorne ili nestandardne.

Navedena morfoloUka promjena jedna je od promjen[??] u toku koje se trenutno dogadaju u jeziku (22). O njoj je ovaj autor vec pisao u kontekstu zagrebackoga govora (Kapovic 2006: 65-66), navodeci nove zagrebacke genitive mnoPine gigi, glavi (u znacenju '100 jedinica neke valute'), teti, pivi, pljugi, Pvaki. Promjenu je uocio i Markovic (2012: 280-281), koji navodi moguce [gen.sup.mn] na--i od kuna, piva, proba, minuta, Pirafa i sl. za koje kaPe: >>norma joU ne dopuUta, ali u razgovornim je regiolektima proUireno<<.

Cilj je ovoga rada razmotriti koliko je taj fenomen Uirenja nastavka--i u [gen.sup.mn] e--deklinacije proUiren leksicki i zemljopisno, u kojim i kakvim rijecima te kako tu promjenu objasniti. Naravno, rezultati koje cemo dati nuPno su provizorni i pocetni s obzirom na to da su donekle ograniceni metodologijom te ovaj rad, shodno tomu, ne pretendira dati zavrUnu rijec o promatranom problemu.

Metodologija je ovoga rada razmjerno jednostavna. Autor je nastojao naci Uto viUe potvrd[??] za primjere novoga tipa genitiva mnoPine (s nastavkom --i u rijecima e--deklinacije bez dvaju suglasnika na kraju osnove) te ih onda, koliko je to moguce, analizirati. Popis imenic[??] koje mogu imati taj inovativni nastavak, naravno, ne pretendira biti iscrpan te ga zacijelo moPemo naci u joU dosta njih. Uza sve oblike donosimo bar jednu potvrdu iz Pivoga, suvre-menoga jezika--u pravilu je rijec o potvrdama s interneta (neUto je primjer[??] i iz govora) (23). S obzirom na to da se doticni novi genitivni oblici javljaju cesto u nestandardnom jeziku, u slengovskim rijecima i da je rijec, cini se, o relativno novijoj pojavi (barem kad se radi o najnovijem Uirenju nastavka--i), stariji, lektorirani i formalniji tekstovi uglavnom nisu od prevelike koristi. Na internetu se u njegovih viUe od dva desetljeca Uire upotrebe nagomilao ogroman jezicni korpus Pivoga i neartificijelnoga jezika--na forumima, blo-govima, na portalima i stranicama razlicitih vrsta, u komentarima ispod clanaka na portalima, druUtvenim mrePama itd. Proucavamo li jezicnu pojavu koja se dogada u suvremenom jeziku (a ciju upotrebu govornici uglavnom nisu osvijestili i koja se moPe odraziti u pismu), sasvim je logicno okrenuti se internetu kao izvoru grade. Dakako, to Uto su potvrde uglavnom s interneta ne znaci da se ne radi o vrlo razlicitim funkcionalnim stilovima--tu ima i sluPbenih dokumenata, i clanaka iz novin[??] na standardu, i oglas[??], i pisanoga kolokvijalnog jezika itd.

U traPenju potvrd[??] nije se nuPno iUlo u smjeru traPenja Uto viUe potvrd[??] ili Uto zemljopisno raznovrsnijih potvrda (24), za utvrdivanjem frekvencije novih genitivnih oblika ili njihovom morfosintaktickom reprezentativnoUcu i razno-likoUcu. Dosta je potvrd[??] iz neformalnijih tekstova, npr. napis[??] na forumima, blogova, komentara na portalima i sl., no dosta ih ima i iz tekstova na portali-ma, pisanima standardom, Uto upucuje na to da se novi genitivni oblici uglav-nom ne percipiraju kao nestandardni.

U nastavku navodimo 129 rijeci u novom genitivu mnoPine (25), recenicnu potvrdu (uglavnom s interneta (26)), tip teksta u kojem se potvrda javlja i lokali-zaciju ako se moPe utvrditi (zemlja se gotovo uvijek moPe utvrditi (27), a precizni-ja lokalizacija ponekad (28)).

U korpusu je velika vecina dvosloPnih rijeci (njih 101):

babi, baki, bani, bradi, bebi, briji, bubi, bulji, caki, crti, cugi, caUi, cuki, dlaki, droci, drolji, figi, fori, gaPi, gigi, glavi, gnjidi, grbi, gredi, grudi, gumi, kavi, klupi, knjigi, koki, kozi, koPi, kradi, krpi, kuci, kuki, kuli, kuni, kvrgi, leci, ligi, luki, ljigi, ljulji, mami, mani, medi, megi, misi, milji, mori, mrePi, muhi, munji, nuli, oluji, osi, pivi, placi, ploci, pljugi, prugi, rupi, seki, sisi, sliji, sliki [kajk], snahi, spiki, srni, stazi, stijeni, strani, strijeli, strini, sulji, suUi, svadi, Uali, Ukoli, Ukrinji, Upagi, Uprehi, Uteki, teti, travi, trebi, trubi, tuki, vladi, vodi, vrbi, zgradi, zimi Pelji, Peni, Plici, Pnori, Puji, Pvaki.

Manje je trosloPnih, a joU manje cetverosloPnih i peterosloPnih rijeci (njih 28):

alternativi, banani, bandaPi, blokadi, budali, butelji, cipeli, ekipi, familiji, godini, igrici, jabuki, jetrvi, konobi, maUini, ogradi, pauzi, predstavi, raspravi, sezoni, sponzoruUi, strukturi, svekrvi, zagradi, zakladi, zakrpi, zastavi, zavjesi (62) .

Zanimljivo je da se takav novi nastavak -i nakon osnove bez suglasnicke skupine vrlo cesto javlja u rijecima koje se moPe okarakterizirati slengizmima (63) : bani, briji, bulji, caki, cugi, cuki, droci, drolji, fori, gaPi, gigi, glavi ('100'), ljigi, ljulji, megi, milji ('1.000'), munji ('munjen covjek' (64) ), pivi, pljugi, sliji, spiki, strini ('tracara'), sulji, Uprehi, Uteki, trebi, trubi (marihuane), Puji, Pvaki

Dodatno, ilustracije radi navodimo i nekoliko primjera Uirenja nastavka -i ondje gdje se u normativnim prirucnicima obicno daje samo -a (65) (i gdje je u UtokavUtini -a joU uvijek cest, najceUci ili u mnogim govorima moPda joU uvijek i jedini nastavak). Usp. tako mlade (auto)cesti, glisti, zvijezdi od primjera sa st-/-zdte sestri, zemlji od primjera s drugim suglasnickim skupinama:

Novi genitiv mnoPine - analiza

Kao Uto je vidljivo, primjeri s novi(ji)m -i (kod osnova bez suglasnickoga skupa) potvrdeni su u raznim dijelovima Hrvatske te osim toga i u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Dakle, ocito je rijec o inovaciji koja je zahvatila UtokavUtinu, tj. idiome relativno bliske standardu, u cjelini. U ovoj smo analizi govorili iskljucivo o Uirenju nastavka -i unutar idioma relativno bliskih standardu, tj. u opcem (razgovornom i standardnom) idiomu ili u lokalnim govorima koji su relativno bliski standardu (Utokavski govori) ili su pak izrazito Utokavizirani (kao suvremeni opci zagrebacki govor). U obzir nismo uzimali oblike iz sistema drugacijih od standardnoga/novoUtokavskoga. Tako npr. nismo uzimali kao relevantne ovakve kajkavske primjere (s interneta):
jer je ova f princezinoj halini koUtala obavezno najmeje dvjesto kuni
vec od ove f badeko [portal, NedeliUce/Medimurje]

A osvojil bu drugu ligu, bankrot i puno kuli vu zraku kaj kak baloni
pokaju same od sebe [portal]

Nije da se po Zagorju nic ne dela. Dela se jako puno zgradi kojekakvih.
[portal]


Bar dva primjera iz naUeg korpusa (sliki, Peni), iako u tekstovima koji su pisani na (sup)standardu, vjerojatno otpadaju na takav kajkavski utjecaj. Loncaric (1996: 103) navodi za neke kajkavske govore nastavak -i koji se susrece >>u nekih imenica (...) pod utjecajem i-deklinacije, i to zbog suglasnickoga skupa na koji zavrUava osnova, npr. sestri, lojtri.<< Ipak, valja primijetiti da Loncaric takav nastavak spominje samo u kontekstu u kojem se javlja i u standardnoj UtokavUtini (70). Takoder zbog nepouzdanosti nismo uzimali ni oblike s torlackoga podrucja u jugoistocnoj Srbiji, gdje je u organskim govorima deklinacija u velikoj mjeri nestala (kao u bugarskom/makedonskom).

Iako je ovdje ocito rijec o jezicnoj inovaciji, tj. Uirenju nastavka -i iz izvornih uvjeta nakon suglasnickih skupina, ona uvelike prolazi nezamijeceno. To se vidi po tome Uto se novi oblici s -i javljaju ne samo u neformalnom jeziku - npr. u razgovoru, neformalnim komentarima na internetu, slengizmima i sl. - gdje oblici uglavnom nisu podloPni >>ispravljanju<< (iako neformalnoga >>ispravljanja<< moPe biti i u tim prilikama), nego i u tekstovima pisanima na standardu, a kojih imamo dosta u naUem korpusu, u kojima autori ocito nisu bili svjesni da je rijec o oblicima koji se ne biljePe u prirucnicima standardnoga dijalekta, tj. oblicima koje bi neki normativisti moPda proglasili >>nepravilnima<<. Tako je moguce da na portalima nademo cak i naslove poput Zabranili na plaPama gradnju velikih kuli od pijeska. Cini se da u preskriptivistickim prirucnicima, poput jezicnih >>savjetnika<<, joU uglavnom nisu uocili Uirenje nastavka -i u novim uvjetima, i to cak i u tekstovima na standardu.

Jedna je od iznimaka preskriptivist Stjepan Babic koji je inovativni genitiv mnogo klupi nevoljko primijetio joU 1991. (pretisnuto 1995.). Babic (Hrvatski jucer i danas, [kolske novine, Zagreb, 1995, str. 173), govoreci o [gen.sup.mn] tipa sorti (dakle, o imenicama sa suglasnickim skupom na kraju osnove) i Uirenju nastavka -i (te potrebi da se to preskriptivisticki sprijeci) u tom tipu, usputno napominje: >>Medutim on [nastavak -i, op. M. K.] nastavlja svoj pobjednicki hod i vec sam naUao i u ozbiljnom tekstu primjer tipa mnogo klupi. NaglaUavam to u 'ozbiljnom tekstu' jer ne mislim da to mora biti pod dijalekatnim utjecajem niti da je u humoristickome smislu.<< Prikriveno se preskriptivisticki-konzervativno o oblicima na -i izraPava i Markovic (2012: [281.sup.341]), koji nakon opaske da je u >>jednoj dokumentarnoj emisiji na HTV-u<< zabiljePio i [gen.sup.mn] Pirafi fusnotu zavrUava ironicnom recenicom >>Samo nebo je granica!<<, ocito negodujuci zbog Uirenja toga nastavka.

eirenje je novoga nastavka uoceno i u >>narodnom preskriptivizmu<<, tj. medu laicima koji se bune protiv te jezicne promjene jer je >>neispravna<< (71) . Tako na jednom hrvatskom forumu nalazimo sljedeci post:
Nije to joU najgore. SEKUNDA je femininum. Nije pet Peni, nego pet
Pena.
Dakle, piUe se za PET SEKUNDA, a ne SEKUNDI!


Iako hrvatski normativni prirucnici u nacelu dopuUtaju i tip sekunda i tip sekundi (npr. ERj), uobicajeno je da preskriptivisti preferiraju likove poput sekunda jer su stariji (72). Anonimni komentator na internetu (inace Istranin) reproducira takav uobicajeni preskriptivisticki stav, ali ga proUiruje s uobicajenoga tipa sa suglasnickim skupom (kao sekundi) i na tip bez njega (Peni). Na jednom hrvatskom pak portalu, ispod clanka naslova >>Od raznih travi i biljki do slasnog napitka<< (gdje se novi [gen.sup.mn] travi javlja vec u naslovu), jedan komentator napisao je sljedeci komentar:
Ovo izgleda kao borba sa vjetrenjacama, ali necu odustati dok god
diUem. Dakle; od raznih >>travi?? i biljki???<<. Pa gdje su ovi ljudi
iUli u Ukolu - ako su uopce iUli?


I u navedenom primjeru komentator preuzima preskriptivisticku inklinaciju osudivanja mladega [gen.sup.mn] biljki (te zagovaranja starijeg biljaka) (73) iako nor-

mativni prirucnici u pravilu sadrPavaju i takav lik (74) (npr. ERj), ali ga Uiri i na mladi [gen.sup.mn] travi, gdje se u normativnim prirucnicima javlja iskljucivo oblik trava (koji je i dalje daleko najfrekventniji i u govornom jeziku). Zanimljiv je i jedan komentar sa srpskoga foruma, gdje se opcenito komentira nastavak -a i -i u [gen.sup.mn]:
Ne znam, meni je nula kao mula i frula, dakle ja licno ne kaPem pet
muli i pet fruli, vec pet mUUUuuulaaa i pet frUUUuuulaaa. Kopao sam po
gramatikama standardnog srpskog koje imam. Jedna kaPe da te -a osnove
u genitivu mnoPine uzimaju -a sa neakcentovanom duPinom, a da kad je
na kraju osnove suglasnicka grupa onda arbitrarno od reci do reci
uzimaju ili -a (uz nepostojano >>a<< koje razbije suglasnicku grupu)
macka ? macaka ili -i (bez nepostojanog >>a<<) majka ? majki. Sad,
kako nula nema suglasnicku grupu pre -a, valjda ne spada u tu grupu
koja se koleba izmedu -a i -i (u standardu). Nigde nisam eksplicitno
naiUao na podatak Uta u slucaju reci nula standardni jezik prihvata
kao genitiv mnoPine (moPda ce neko drugi naci). Ja sam svakako cuo
druge da tako govore, ali ne verujem da i sam kolokvijalno korisitim
>>pet nuli<<. Ne zvuci mi >>uhu<< pravilno.


Ono Uto govornika zbunjuje jest to Uto u govoru cuje oblike poput [gen.sup.mn] nuli (iako ih sam ne upotrebljava), a Uto ne nalazi u gramatikama standardnoga dijalekta.

U nastavku cemo istaci nekoliko zanimljivosti koje se vide u primjerima iz naUega korpusa. Iza recenice >>Buric od uplaUenih srni stvorio lavove<<, gdje se javlja inovativni [gen.sup.mn] srni, odmah u recenici nakon nje vidi se stariji [gen.sup.mn]: >>(...) probudio je momcad i od uspavanih i letargicnih srna (...)<<. Ti primjeri plasticno upucuju na varijantnost koja postoji kod mnogih oblika iz naUega korpusa inovativnih genitiva mnoPine. Donekle je slican i primjer iz Srbije gdje imamo >>(...) bilo je mnogo baki i deka koji imaju decu (...)<<, gdje se vidi inovativan prvi oblik (baki), ali stari drugi oblik (deka) iako su rijeci semanticki povezane i imaju isti sufiks. U primjeru >>Da je Institut zatvor, koUtala bi na crno najmanje deset Uteki pljuga<< vidimo kako u kolokaciji deset Uteki pljuga imamo prvo inovativni [gen.sup.mn] Uteki pa onda stariji oblik pljuga (iako je inace potvrdeno pljugi). No da to ne mora uvijek biti tako, vidi se po primjeru >>Ja bi dala sedam Uteki pljugi da ide na klavir. Ali ne.<< [forum, Hrvatska], gdje imamo oba mlada oblika. Zanimljiv je i slucaj iz govora gdje je govornica iz Zagreba prvo rekla [gen.sup.mn] sezoni da bi se odmah sama ispravila na sezona. To nedvojbeno ukazuje na jezicnu promjenu u toku i na varijantnost i nesigurnost koje se pri tome javljaju.

Kako je vec napomenuto, nastavak -i proUirio se izvorno iz i-osnova (te moPda, bar ponegdje, i iz zamjenicko-pridjevskoga [gen.sup.mn] nakon gubljenja docetnoga -h) prvo na e-osnove sa suglasnickim skupom na kraju osnove, Uto je tip koji se i sam Uiri (75), da bi se odande poceo Uiriti i na osnove bez suglasnickoga skupa Iako se ta promjena moPe vidjeti Uirom Utokavskoga (i Utokaviziranoga) teritorija, ona, osim u nekoliko internetskih komentara, joU uvijek nije metajezicki zamijecena te je uglavnom nema u preskriptivistickim savjetima To bi moPda upucivalo na relativnu recentnost Uirenja te promjene u toku. No samu je promjenu jako teUko datirati, tim viUe Uto se -i kod osnova bez suglasnickoga skupa na kraju moPe naci i u relativno starim izvorima (76) premda to moPe biti neovisno od recentnoga Uirenja toga nastavka.

Danicic (1874: 84-85) tako citira u starijim izvorima tisuci (15. st.), zlobi, kosi, strili, suzi (15. - 16. st.), hiladi, hvali, placi, stazi (17. st.). Tu je svakako rijec o tipoloUki istoj pojavi (utjecaj nastavka [gen.sup.mn] i-osnova na e-deklinaciju), no pitanje je ima li recentno Uirenje nastavka -i u takvim rijecima izravno veze s navedenim starim oblicima Sigurno je da je kod najranijih potvrda nastavak -i mogao biti unesen samo iz i-osnova, ne i iz zamjenicko-pridjevskoga [gen.sup.mn] jer se h u Utokavskom gubi, kako rekosmo, tek od 17. stoljeca (Brozovic i Ivic 1988: 13). Kod starih slavonskih pisaca Maretic (1910: 166) nalazi samo personi (1746. godina) i fali (1833. godina). Maretic (1963: 177) navodi Vukovo ladi, no to je arhaizam jer to izvorno nije a-osnova (praslavenski [gen.sup.mn] *oldbjb, usp. staroslavenski ladii < *oldbji (77) ). IvUic (1913/II: 15-16) za staroUtokavsku Posavinu navodi [gen.sup.mn] (u raznim govorima) maUini, m?koti, m?ni, proji, seki, snaUi, strini, svini, zadrugi.

No zaUto se uopce Uiri novi nastavak -i (prvo nakon suglasnickih skupina, a onda i nakon samostalnih suglasnika na kraju osnove)? O tome smo vec neUto rekli govoreci o imenicama sa suglasnickim skupovima na kraju osnove, no ovdje to moramo proUiriti. Naime, problem sa starim nastavkom -a jest Uto je on slab. Naime, on je nedovoljno razlikovan od nastavka [nom.sup.jd] -a jer je razlika samo kvantitativna (Uto se tice nastavka) - iako se u Utok. [nom.sup.jd] glava i [gen.sup.mn] glava (ili [nom.sup.jd] j?goda - [gen.sup.mn] j?goda) razlikuju po duPini/duPinama, ta je opreka slabija nego Uto bi bila da razlika nije samo kvantitativna (takoder, treba uzeti u obzir da zanaglasne duPine u novije vrijeme mogu i nestajati (78) ). Tako je oblik glav (79) koji nalazimo u dijalektima u tom pogledu bolji, kao i ino-

vativni oblik poput glavah, glavih i sl. koji se mogu naci u nekim dijalektima (80) . S obzirom na slabost cisto kvantitativne opreke, kod osnova sa suglasnickim skupinama razlika je zacijelo viUe pocivala na umetanju -a- izmedu suglasnika (bilo da je rijec o izvornom ili sekundarnom poluglasu) - tako se [gen.sup.mn] m?jaka od [nom.sup.jd] majka razlikovao primarno umetnutim -a-, a ne toliko nastavkom. Problem nastaje kada se, analogijom prema ostalim padePima i tendencijom ujednacavanja osnove prema njima (majk-), ta, ipak kompleksna, alternacija gubi (vidi pocetak clanka). Kod nekih je naglasnih tipova (81) razlika [nom.sup.jd] i [gen.sup.mn] veca zbog naglasnih alternacija (npr. [nom.sup.jd] j?ma - [gen.sup.mn] jama, [nom.sup.jd] voda - [gen.sup.mn] voda, [nom.sup.jd] lopata - [gen.sup.mn] l?pata). To je opreku [nom.sup.jd] i [gen.sup.mn] cinilo jacom, no ona je i dalje ostajala tek kvantitativno-naglasna (82) (Uto je slabije od cisto morfoloUke razlike), a dodatno je predstavljala i poteUkocu zbog kompleksnih naglasnih alternacija koje su usloPnjavale naglasne smjene i [gen.sup.mn] cinile drugacijim od svih ostalih padePa Stari je [gen.sup.mn] u Utokavskom tako bio trostruko slab - razlikovao se ili umetanjem -a- (cime je [gen.sup.mn] bio razlicit od svih ostalih padePa pa se javljala tendencija ujednacavanja) ili samo kvantitativno tj. kvantitativno-naglasno (Uto je razlika slabija od one putem potpuno razlicitih nastavaka), pri cemu su naglasne razlike dodatno usloPnjavale naglasne alternacije (pa se i tu javlja tendencija ujednacavanja).

S obzirom na sve to lako je shvatiti Uirenje mladeg nastavka -i (i u tipu baki umjesto baka i u tipu brazdi umjesto brazda) u Utokavskom. Osim Uto je nastavak [gen.sup.mn] -i svakako razlikovniji od nastavka [nom.sup.jd] -a nego Uto je to slucaj s nastavkom [gen.sup.mn] -a (83) (gen (mn) brazdi, baki razlicitiji je od [nom.sup.jd] brazda, baka nego Uto je to stariji [gen.sup.mn] brazda, baka (84) ), pogotovo ondje gdje se zanaglasne duPine (djelomicno ili potpuno) gube, uvodenje nastavka -i takoder eliminira postojece naglasne alternacije u nekim naglasnim tipovima (85), Uto sistem cini jednostavnijim (iako ne i razlikovnijim). Tako umjesto mama s duPenjem dobivamo m?mi s naglaskom kao u ostalim padePima (isto i kr?sti umjesto krasta, Peni umjesto Pena, budali umjesto budala, konobi umjesto k?noba (86) ). Tu se zapravo suprotstavljaju dvije razlicite tePnje - jedna za Uto vecom ra-

zlikovnoUcu razlicitih padePa (te stoga za uvodenjem nastavka -i umjesto -a), a druga za njihovom Uto vecom uniformnoUcu (te stoga uvodenjem nastavka -i koji ukida postojece naglasne alternacije). Nastavak -i tako je u dvostrukoj prednosti - odjednom je i razlikovniji (samim nastavkom) i uniformniji/jednostavniji (jer nastavak ne izaziva dodatne naglasne alternacije).

Naravno, >>slabost<< nastavka -a treba shvatiti uvjetno - to je tek mali poticaj i sitna prednost u procesu jezicne promjene. >>Slabost<< toga nastavka nikako ne garantira da se promjena mora dogoditi ili da ce se nuPno u potpunosti proUiriti i odviti do kraja, a nastavak -a (cak i ako se potpuno izjednaci s -a u [nom.sup.jd] nakon gubitka zanaglasnih duPina) moPe svejedno nastaviti funkcionirati u jeziku svim problemima unatoc (87). Uostalom, u povijesti je (novo)Utokavskoga -a unatoc >>slabosti<< nadvladao svoju staru varijantu - nulti morfem (usp. Kapovic 2015: 537-540).

Situacija je jednostavnija u govorima bez tonskih i kvantitativnih opreka Kao Uto smo vidjeli, nastavak se -i cesto javlja i u suvremenom poUtokavljenom zagrebackom govoru, pogotovo u slengovskim rijecima. [irenje toga nastavka u Zagrebu ce svakako imati veze i sa zagrebackim dinamickim naglaskom, tj. odsustvom tona i razlikovne duPine (Kapovic 2006: 65). Naime, Pvaka - [gen.sup.mn] Pvaki svakako je razlikovnije od Pvaka - [gen.sup.mn] Pvaka, gdje su [nom.sup.jd] i [gen.sup.mn] jednaki (a [gen.sup.mn] se poklapa s dat/[lok.sup.jd]).

Moguce je da na Uirenje novoga -i u pojedinim govorima utjecu i druge posebne lokalne prilike. U starom kajkavskom govoru zagrebacke jezgre, prema Magneru (1966: 30), javljali su se samo genitivi tipa Pemlja/Pemljah, Uunka/Uunkah, pesma, dakle nije bilo nastavka -i. No on se zato javljao u starom kajkavskom govoru zagrebacke periferije (ZK 1998: 52), gdje se biljePe likovi kruUki/kruUkih, pesmi/pesmih, guski/guskih, ruk/ruka/ruki/rukih, ploc/ploca/ploci/plocih. Kako se u zagrebackom govoru, bilo da je rijec o konzervativnoj kajkavskoj ili o posve Utokaviziranoj i standardu najbliPoj varijanti, h nikad ne gubi (osim u uobicajenim i opceproUirenim allegro-oblicima kao oceU, ajmo i sl.), moguce je da su nastavci -i i -ih nepovezani (prvi prema i-osnovama, drugi prema pridjevima/zamjenicama (88) ). Vjerojatno je utjecaj govora stare zagrebacke periferije pridonio frekvenciji likova na -i u suvremenom govoru Zagreba danas, i iza suglasnickih skupina, a onda i u osnovama bez suglasnickih skupina na kraju (89) .

[irenje nastavka -i na rijeci poput baki i blokadi svakako izgleda kao da ima tendenciju Uirenja. No iako se taj nastavak sada moPe pojaviti na vrlo Uiroku teritoriju u veliku broju primjera, da bi ga se sagledalo realno, treba reci da je on u mnogim primjerima joU razmjerno tek efemerno prisutan u odnosu na stariji nastavak -a. To moPemo prigodno ilustrirati s nekoliko podataka U hrvatskom korpusu hrWac (pretraPivanje 23. 3. 2018.) [gen.sup.mn] sezona javlja se 12.700 puta, a novi [gen.sup.mn] sezoni samo jednom (na srWac [gen.sup.mn] sezona 2.888, a [gen.sup.mn] 1; na bsWac [gen.sup.mn] sezona 2.554, a novi [gen.sup.mn] sezoni 1). [Gen.sup.mn] svada (ukljucujuci i pisanu varijantu <svadja>) javlja se 4.149 puta, a novi [gen.sup.mn] svadi samo 16 puta (na srWac [gen.sup.mn] svada 1.221, a [gen.sup.mn] svadi 1; na bsWac [gen.sup.mn] svada 817, a [gen.sup.mn] svadi samo 4 puta). Ipak kod slengovskih rijeci moPe biti drugacije - npr. za slengovsku zagrebacku rijec pljuga 'cigareta' [gen.sup.mn] pljuga javlja se 11 puta, a novi [gen.sup.mn] pljugi 20 puta (90). U svakom slucaju, unatoc Uirenju novoga nastavka stari je nastavak joU uvijek izrazito dominantan u vecini rijeci.

Bez posebnoga istraPivanja ne moPe se znati javlja li se mladi nastavak viUe kod mladih govornika. Ako je tako i ako se nastavak postupno Uiri na sve viUe imenica i postaje sve frekventniji, to bi onda upucivalo i na daljnje Uirenje toga nastavka. Izgleda razumno ocekivati da ce u buducnosti nastavak -i u primjerima [gen.sup.mn] kao baki ili sezoni biti daleko raUireniji i frekventniji nego Uto je to slucaj danas.

Literatura (91)

ARj = Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, sv. 1-97 [dijelovi I-XXIII], JAZU, Zagreb 1881-1976.

Brozovic, Dalibor i Pavle Ivic (1988). Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod >>Miroslav KrlePa<<.

Budmani, Pietro (1867). Grammatica della lingua serbo-croata (illirica). Bec.

Cirgic, Adnan, Ivo Pranjkovic i Josip Silic (2010). Gramatika crnogorskoga jezika. Podgorica: Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore.

[phrase omitted] (1874). [phrase omitted] XVII [phrase omitted].

ERj = Hrvatski enciklopedijski rjecnik, Ranko Matasovic i Ljiljana Jojic (ur.) (2002). Zagreb: Novi liber.

IvUic, Stjepan (1907). [aptinovacko narjecje. Rad JAZU 168: 113-162.

IvUic, Stjepan (1913). DanaUni posavski govor. Rad JAZU 196 (I): 124-254, 197 (II): 9-138.

Jahic, DPevad, Senahid Halilovic i Ismail Palic (2004). Gramatika bosanskoga jezika za srednje Ukole. Zenica: Dom Utampe.

Kapovic, Mate (2006). Najnovije jezicne promjene u zagrebackom govoru. Kolo 4: 55-69.

Kapovic, Mate (2007). Naglasne paradigme imenicnih i -osnova u hrvatskom. Croatica et Slavica Iadertina III: 71-79.

Kapovic, Mate (2011a). Ciji je jezik?. Zagreb: Algoritam.

Kapovic, Mate (2011b). Language, Ideology and Politics in Croatia. Slavia centralis IV/2: 45-56, https://doi.org/10.17161/SCN.1808.8578.

Kapovic, Mate (2011c). Naglasak a-osnova u hrvatskom - povijesni razvoj. Hrvatski dijalektoloUki zbornik 17: 147-172.

Kapovic, Mate (2015). Povijest hrvatske akcentuacije. Fonetika. Zagreb: Matica hrvatska.

KaUic, Zorka (1995). Govor Konavala. Srpski dijalektoloUki zbornik XLI: 241-396.

Klajn, Ivan (2005). Gramatika srpskog jezika. Beograd: Zavod za udPbenike i nastavna sredstva.

Loncaric, Mjo (1996). Kajkavsko narjecje. Zagreb: [kolska knjiga.

Magner, Thomas (1966). A Zagreb Kajkavian dialect. University Park: The Pennsylvania State University.

Maretic, Tomo (1910). Jezik slavonskijeh pisaca. Prilog istorickoj gramatici hrvatskoj ili srpskoj. Rad JAZU 73: 146-233.

Maretic, Tomo (19633). Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiPevnoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska.

Markovic, Ivan (2012). Uvod u jezicnu morfologiju. Zagreb: Disput.

Peco, Asim (1961). Akcenat sela OrtijeUa. Grada (Naucno druUtvo NR Bosne i Hercegovine) X: 5-51.

ReUetar, Milan (2010). [tokavski dijalekat. Podgorica: Matica crnogorska [izvornik: ReUetar, Mian (1907). Der Utokavische Dialekt: mit zwei Karten. Wien: Alfred Holder, K u K Hof- und Universitats-Buchhandler].

Silic, Josip i Ivo Pranjkovic (2005). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uciliUta. Zagreb: [kolska knjiga.

Starcevic, Andel (2016). Govorimo hrvatski ili >>hrvatski<<: standardni dijalekt i jezicne ideologije u institucionalnom diskursu. Suvremena lingvistika 42/81: 67-103.

[imundic, Mate (1971). Govor Imotske krajine i Bekije. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

[imunovic, Petar (20092). Rjecnik brackih cakavskih govora. Zagreb: Golden marketing-Tehnicka knjiga.

[urmin, [ETH]uro (1895). Osobine danaUnega sarajevskoga govora. Rad JAZU 121: 186-209.

TePak, Stjepko i Stjepan Babic (1971). Pregled gramatike hrvatskosrpskog jezika. Zagreb: [kolska knjiga.

Trudgill, Peter (2002). Sociolinguistic Variation and Change. Edinburgh: Edinburgh University Press.

ZK 1998 = [ojat, Antun, Vida Barac-Grum, Ivan Kalinski, Mjo Loncaric i Vesna Zecevic (1998). Zagrebacki kaj, govor grada i prigradskih naselja. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezi-koslovlje.

Internet:

bsWac v1.2 (2014): http://nl.ijs.si/noske/all.cgi/corp_info?corpname=bswac

hrWac v2.2: http://nl.ijs.si/noske/wacs.cgi/first?corpname=hrwacireload=1

srWac v1.2 (2014): http://nl.ijs.si/noske/all.cgi/corp_info?corpname=srwac

The spread of the ending -i in genitive plural of e-declension in modern [tokavian

The paper discusses the (up until now barely discussed in the literature) spread of the ending -i in e-stems (from forms like majki 'mothers' or Dalmatinki 'Dalmatians' with a cluster-ending stem to forms like baki 'grandmothers' or sezoni 'seasons') in modern standard or standard-like [tokavian. Examples of such genitival forms are adduced from living modern language (mostly from the internet) and the process is analyzed historically and structurally.

Kljucne rijeci: genitiv mnoPine, Utokavski, jezicne promjene, jezicne inovacije

Keywords: genitive plural, [tokavian, language change, language innovation

Mate Kapovic

Filozofski fakultet SveuciliUta u Zagrebu

mkapovic@ffzg.hr

https://doi.org/10.22210/suvlin.2018.085.03

(1) Na korisnim primjedbama na prvu verziju clanka zahvaljujem Mislavu Benicu, a veliku zahvalnost na brojnim izvrsnim komentarima dugujem i sluUateljstvu na Zagrebackom lingvistickom krugu (pogotovo Branki Tafri i Anti Petrovicu), gdje sam 6. oPujka 2018. predstavio ovo istraPivanje. Posebna zahvala ide Jurici Polancecu koji mi je pomogao oko korpusnoga pretraPivanja podataka.

(2) Standardna UtokavUtina kao naziv obuhvaca sve novoUtokavske standardne varijante (hrvat-ska, srpska, bosanska, crnogorska) i podvarijante (kao Uto su ijekavska srpska varijanta u BiH i Srbiji, jezik Srba u Hrvatskoj itd.).

(3) Za povijesnu akcentoloUku analizu usp. Kapovic 2015: 274-276, 365-366, 537-540.

(4) Usp. npr. Maretic 1963: 176-177, TePak i Babic 1971: 80, Jahic, Halilovic i Palic 2004: 210, Silic i Pranjkovic 2005: 110, Klajn 2005: 65, Cirgic, Pranjkovic i Silic 2010: 76.

(5) Usp. npr. Jahic, Halilovic i Palic 2004: 210, Klajn 2005: 65, Cirgic, Pranjkovic i Silic 2010: 76.

(6) Gdje ce se Uto javljati, ovisi o govorniku i govoru. U nekim govorima npr. vrsta i brazda imaju samo takav genitiv.

(7) S jedne strane, ARj npr. navodi samo [gen.sup.mn] brazda, dok puno kasniji ERj navodi brazda/brazdi (usp. vec i kod Vuka i brazdi - Maretic 1963: 177). S druge strane, ERj ima samo zvijezda. Budmani (1867: 35) ima samo lasta, t[??]Uta, zvijezda, ali vidi u nastavku za Konavle.

(8) U starijim se gramatikama navode i likovi kojih svakako viUe nema u obicnoj praksi u standardnom dijalektu, usp. kod Maretica (1963: 177) oblike kao g[??]Pava, Crnogoraka. I u dijalektima zna biti oblik[??] koji viUe nisu uobicajeni u nadregionalnoj UtokavUtini (tj. standar-dnoj i supstandardnoj i opcejezicnoj upotrebi), usp. npr. u Prapatnicama (Vrgorska krajina, moji podaci) arhaicno mazaga prema uobicajenom mazga/mazgi.

(9) Silic i Pranjkovic 2005: 110.

(10) Usp. u ERj: XIV: >>likovi tipa priredba ne navode se kao rijetki i kao nerealni<<. Ipak, usp. za organske govore npr. u Imotskom i Bekiji (eimundic 1971: 106) [gen.sup.mn] reUetka uz reUetaka, pripovitka uz pr[??]povitaka.

(11) Dakle, u standardnom dijalektu i supstandardnoj upotrebi.

(12) Razlika moPe biti i semanticka, npr. m[??]raka ('novac; poUtanske marke') i marki ('korpora-cijske marke, brendovi').

(13) Ilustracije radi, korpusna pretraga mrePnoga korpusa hrWaC 15. 3. 2018. naUla je 60.445 rezultata za [gen.sup.mn] pjesama, 816 rezultata za [gen.sup.mn] pjesma, a 936 rezultata za [gen.sup.mn] pjesmi. Pretragom samo za domenu forum.hr (Uto je najveci hrvatski internetski forum) nadeno je 3.711 pojavnica za [gen.sup.mn] pjesama, 67 za [gen.sup.mn] pjesma, a 99 za [gen.sup.mn] pjesmi (zanimljivo, u postotku je to puno veci udio [gen.sup.mn] pjesmi nego u cijelom korpusu). U srpskom korpusu (srWac) [gen.sup.mn] pesama javlja se 16.733 puta, [gen.sup.mn] pesma 115, a [gen.sup.mn] pesmi 116. U bosan-skom korpusu (bsWac) rezultati su: pjesama (8.550), pjesma (115), pjesmi (118). Noviji [gen.sup.mn] pjesmi moPe se naci i u tekstovima na standardnom dijalektu--usp. iz jednoga clanka na internetskom portalu recenicu: >>Prosjecna osoba ce, barem prema istraPivanju, vecinu ovih pjesmi prepoznati u dvije do tri sekunde<<.

(14) Zanimljivo, Cirgic, Pranjkovic i Silic (2010: 76) pak za standardni crnogorski tvrde da oblici na--i prevladavaju u slucaju suglasnickoga skupa, ne pokazujuci pri tome ni preskriptivistickih tendencija za preferiranje nastavka--a kao u Hrvatskoj (za Uto vidi u nastavku).

(15) GrijeUi, dakle, Maretic (1963: 176) kad kaPe za majaka (i vojsaka) da se ti oblici mogu >>nac i u gdjekojega knjiPevnika, ali narod ih jamacno ne govori.<< Oblik m[??]jaka navodi i Peco (1961: 25) za OrtijeU kraj Mostara te eimundic (1971: 106) uz varijantu m[??]jka za Imotsku krajinu i Bekiju.

(16) S jedne strane, u IvUicevu (1907: 135) staroUtokavskom eaptinovcu takoder nema nastavka--i, nego se javljaju stari oblici s nultim morfemom i nepostojanim a kao [gen.sup.mn] per[??]Uak(a), tal[??]Uak(a), Uar[??]gal(a) itd. S druge strane, za Posavinu, neUto juPnije, IvUic (1913/II: 15-16) kaPe da se ceUce >>nego u kniPevnom govoru cuje gen. pl. na--i<< pa od primjer[??] sa suglasnickim skupom navodi [gen.sup.mn] b[??]nki, cr kvi, g[??]jdi, glavm, torbi itd. (za primjere bez suglasnickoga skupa vidi na kraju clanka).

(17) Zagreb je izvorno kajkavski, a Rijeka cakavska, ali njihovi su suvremeni gradski govori, ostavimo li po strani najarhaicnije gradske lokalne varijetete i uzmemo li u obzir njihove najproUirenije varijante, morfoloUki gotovo pa istovjetni standardu (tj. nadregionalnom opcem jeziku).

(18) Ako je za Uirenje--i osim i--osnov[??] bio presudan i pridjevsko-zamjenicki nastavak, onda nece biti cudno Uto toga nastavka nema u govorima tipa konavskoga, koji upravo vidjesmo, jer ondje u [gen.sup.mn] zamjenic[??] i pridjev[??] nalazimo ne--i(h) nego -ijeh, s eventualnim kasnijim razvojem u--ijeg,--ijek ili--ije (usp. KaUic 1995: 85, 88-89).

(19) Zahvaljujem Mislavu Benicu na raspravi i lucidnim zapaPanjima o ovome.

(20) Primjere piUemo bez naglasnih znakova jer se odnose na razlicite mjesne izgovore, jer su potvrde najceUce iz pisanih tekstova i jer u nekima od mjesnih izgovora, npr. u zagrebackom, ionako nema ni razlikovne duPine ni tonskoga naglaska.

(21) Za termin standardni dijalekt, joU uvijek neobican u kroatistickoj terminologiji (ali ne i npr. u anglofonskoj sociolingvistici), usp. npr. Trudgill 2002: 165. Termin ima istovjetno znacenje kao i u nas uobicajeni standardni jezik, samo Uto se izborom rijeci dijalekt umjesto jezik namjerno izbjegava inace postojeca i performativna konotacija da je samo standardna varijanta jezik, dok dijalekti i ostali nestandardni varijeteti to nisu.

(22) Od drugih morfoloUkih promjena moPemo spomenuti npr. nove dvostruko oznacene komparative kao viUe interesantniji uz starije viUe interesantan i interesantniji (Kapovic 2006: 66), brkanje brojevnoga oblika (maline) i [gen.sup.mn] iza brojeva oba/2/3/4 (u Zagrebu), npr. cetiri policajaca (umj. policajca), a od fonoloUkih gubljenje citavoga niza suglasnika u intervokal-nom poloPaju, npr. neam 'nemam', goina 'godina', niako 'nikako', trea 'treba', noa 'nova' i sl. (Kapovic 2006: 63-64, Kapovic 2011a: 20-23, Kapovic 2011b: 48).

(23) Uz recenicne potvrde ne navodimo izvor u smislu internetskih poveznica jer je sve potvr-de razmjerno lako naci na internetu njihovim upisivanjem u traPilicu (treba traPiti citave recenice izmedu navodnik[??]) pa nema potrebe tekst opterecivati brojnim poveznicama. Po-tvrde se iz govora ili sa (zatvorenih) druUtvenih mrePa (ili npr. forum[??]), kojih je manjina, naravno, ne moPe naci na taj nacin.

(24) U nekim je slucajevima bilo lako utvrditi iz koje regije potjece oblik (po drugim jezicnim i pravopisnim oblicima, po mjestu objave, po autoru--u slucaju novinar[??] lako je znati odakle su i gdje Pive, dok korisnicima na forumu ponekad piUe odakle su na profilu--ili drugim indicijama), dok ponekad to nije bilo moguce utvrditi. Lokalizacija je nekad komplicirana jer, recimo, govornik moPe biti porijeklom iz Dalmacije, a Pivjeti u Zagrebu, pa je u takvim primjerima teUko znati odakle >>vuce<< nove genitive mnoPine. U takvim (vrlo rijetkim) primjerima provizorno biljePimo i mjesto porijekla i mjesto trenutnoga prebivanja (ako su poznata). Ako se nije moglo odrediti preciznije, piUemo barem drPavu, no, kako je vec receno, potvrde sluPe ilustracije radi, a ne za preciznu lokalizaciju primjer[??].

(25) Opreza radi treba reci da u nekim slucajevima, kada je primjer[??] s novim--i jako malo, even-tualno u izvoru moPe biti rijeci i o omaUci. No broj je takvih slucajeva zacijelo beznacajan.

(26) Potvrde se prenose kako su i napisane (no uz uklanjanje emotikon[??]), sa svim omaUkama, bez dijakritik[??] ako ih nema, bez unoUenja razmak[??] i sl.

(27) Zemlju je lako utvrditi, kako rekosmo, po jeziku i pravopisu, po mrePnoj adresi te po nekim drugim informacijama (npr. na forumima i oglasima cesto piUe tocna lokacija).

(28) Za genitive mnoPine koji su jako uobicajeni u Zagrebu to je posebno naglaUeno u fusnoti.

(29) '10 jedinica neke valute', slengovski oblik, izveden od banka u istom znacenju (usp. stranicu Aargonaut na internetu). Usp. i zanimljivu razliku izmedu pet b[??]naka ('novcarskih ustano-va') i pet banki (sleng: '50 godina').

(30) Brija je zagrebacki slengizam.

(31) Istoznacnica rijeci glava u smislu '100 novcanih jedinica' (i u primarnom smislu), oblik tipican za Zagreb (u Beogradu, ali i Osijeku, znaci 'guzica', a ne 'glava').

(32) Takav je genitiv mnoPine uobicajen u Zagrebu.

(33) Takav je genitiv mnoPine uobicajen u Zagrebu (u znacenju 'sat' kao vremenska jedinica).

(34) Zanimljivo je da u naslovu u vrlo slicnoj recenici stoji [gen.sup.mn] na--a: >>Nema puno ekipa koje na San Siru mogu zabiti dva gola u zavrUnici utakmice<<.

(35) Takav je genitiv mnoPine uobicajen u Zagrebu (u znacenju 'gigabajt').

(36) Takav je genitiv mnoPine uobicajen u Zagrebu u znacenju 'sto (novcanih jedinica)' (ne toliko kod primarnoga znacenja kao dijela tijela). Na internetu ima dosta potvrda za pet glavi.

(37) U Zagrebu i [gen.sup.mn] haugumi 'Pvaka' od kauguma.

(38) Zanimljivo, na istoj je stranici uz [gen.sup.mn] igrici (koji svakako nije jako uobicajen, bar ne u Zagrebu) tri puta potvrden i [gen.sup.mn] igrica.

(39) Kolumnist roden u Splitu, a Pivi u Beogradu.

(40) U prenesenom smislu--otprilike 'glupaca'.

(41) Naslov teksta jest: >>Provjeravate li rok trajanja kontaktnih leca?<<

(42) 'Megabajt'.

(43) Primjer je iz govora, ali nisam uspio zabiljePiti citavu recenicu.

(44) U primarnom i prenesenom znacenju (munja kao 'ludak' ili sl. u slengu).

(45) Imam i iz govora zabiljePeno bez pauzi (govornik roden u Splitu, Pivi u Zagrebu od srednje Ukole).

(46) Piva 'pivo'--[gen.sup.mn] pivi uobicajeno je u Zagrebu. Usp. takoder i [gen.sup.mn] koroni od Corona (vrsta piva) u Zagrebu (primjer iz 1990-ih).

(47) Piva--[gen.sup.mn] pivi uobicajeno je i u suvremenim govorima Vrgorske krajine.

(48) Takav je genitiv mnoPine uobicajen u Zagrebu.

(49) U hrvatskom primjeru u znacenju 'izvedba scenskoga djela', u srpskom primjeru u znacenju 'predodPba'.

(50) Govornica je prvo rekla [gen.sup.mn] sezoni, da bi se odmah nakon toga ispravila na sezona.

(51) Tekst je na ekavici, ali na portalu televizije iz srpskoga dijela BiH.

(52) U prenesenom smislu ('tracara').

(53) Ali u naslovu toga istog clanka: >>RjeUenje tajanstvenih amazonskih struktura<<.

(54) U znacenju 'jedinica' (ocjena u Ukoli).

(55) Uobicajen [gen.sup.mn] u Zagrebu - Upreha je i zagrebacki slengizam.

(56) Naslov bloga jest bloggchek (kajkavski umanjenicki sufiks -cek), a u tekstu se javlja i kajk. umanjenica bracek.

(57) Takav je [gen.sup.mn] uobicajen u Zagrebu.

(58) U primarnom smislu i u slengovskom kao 'smotuljak marihuane'.

(59) Rijec je o naslovu teksta.

(60) Takav je genitiv mnoPine (od Puja 'OPujsko pivo') uobicajen u Zagrebu.

(61) Takav je genitiv mnoPine uobicajen u Zagrebu.

(62) Primjere sa slogotvornim r (kao kvrgi ili svekrvi) tretiramo kao i sve druge primjere. Zasad se ne cini da bi se oni po necemu mogli izdvajati od primjera s pravim vokalima, no nije nemoguce da je i to ponegdje slucaj.

(63) Usp. Kapovic (2006: 65), gdje se spominje da se takav nastavak u Zagrebu cesto javlja baU u slengizmima i zagrebacka razlika izmedu [gen.sup.mn] glava (izvorno znacenje) i [gen.sup.mn] glavi (preneseno znacenje, '100 novcanih jedinica'). U popisu slengizama zbog upucenosti i mjesta rodenja autora prevladavaju zagrebacki slengizmi. Lista bi zasigurno mogla biti daleko iscrpnija u tom pogledu.

(64) Izraz munja za osobe (kao di si, munjo? u slicnom smislu kao di si, debose? ili di si, pederu?) upotrebljava se u slengu i u Hrvatskoj i u Srbiji.

(65) Npr. u ERj.

(66) Iako je rijec o primjeru s -CC-, stavljamo ga ovamo (kao i u slucaju [gen.sup.mn] zemlji) jer se za standard uzima samo [gen.sup.mn] sestara, Uto je i jedini oblik koji se javlja u mnogim Utokavskim govorima.

(67) Ovo nije nova pojava u BiH. Vec [urmin (1895: 200) za Sarajevo navodi sestri (uz sestara), kao i majki, g?ski, banki te cak i ovc? (u Kobildolju) uz majka, g?saka, banka, ovaca.

(68) U standardu samo [gen.sup.mn] zemalja, Uto je i jedini oblik koji se javlja u mnogim Utokavskim govorima. U tablicu nismo stavljali neke druge [gen.sup.mn], kao daski, koji su ceUci u govornom jeziku (iako je standardno samo dasaka/d?saka).

(69) [Gen.sup.mn] zemlji na internetu ima viUe potvrda s kajkavskoga podrucja.

(70) Nastavak -i javlja se i u cakavskom, gdje primjere kao Uto su sljedeci takoder nismo uzimali u obzir: >>NemoPete stavljat puno sliki jer ce van ukinu blog<< [blog, Bol na Bracu], >>Covik ca imo puno dlaki po sebi.<< [blog, Aena Glava na Visu]. eimunovic (2009: 40) za Brac biljePi samo oblike kao r?bih, sm?kvih.

(71) O >>pravilnosti<< u jeziku vidi npr. Kapovic 2011a: 37-54.

(72) JoU je >>bolji<<, naravno, oblik s umetanjem -a-, u primjerima u kojima je to opcija. Stjepan Babic u svojoj zbirci preskriptivistickih tekstova (Hrvatski jucer i danas, [kolske novine, Zagreb, 1995) tako, govoreci o [gen.sup.mn] sa suglasnickom skupinom na kraju osnove (na primjeru oblika sorata - sorta - sorti), piUe (str. 172): >>Pravilno je sve troje s prednoUcu redom koji ste naveli.<< Babic, dakle, >>dopuUta<< sva tri oblika, ali tocno odreduje stupanj njihove >>prihvatljivosti<<, Uto onda utjece na odnos lektora prema doticnima, pri cemu >>dopuUteni ali ne i preporucljivi<< oblici (kao sorti) u praksi zapravo postaju >>nepravilnima<< te su podloPni lektoriranju i >>ispravljanju<<. ZaUto Babic ne voli nastavak -i, moPe se vidjeti u nastavku njegova pisanja (str. 173), gdje piUe da >>se prodor nastavka -i zbio prije u srpskome knjiPevnom jeziku ili [je] tamo bio jaci i ocitiji pa je ruski slavist V. Gudkov to zabiljePio kao jednu od srpsko-hrvatskih jezicnih razlika.<< No Babic ne misli da je nastavak -i navodno srpski zbog realne spontane jezicne upotrebe, nego da je to posljedica toga Uto je preskriptivizam u Srbiji slabiji: >>Na tu je razliku vjerojatno utjecala cinjenica Uto se Hrvati viUe drPe propisane norme, a Srbi viUe piUu po jezicnom osjecaju (...)<<. Zatim joU cetiri puta do kraja teksta spominje >>politicku stranu<< i navodnu >>politizaciju<< nastavka -i (da bi se takva razina politizacije i osudivanja pukoga varijantnog genitivnog nastavka shvatila i kontekstualizirala, valja uzeti u obzir da je taj tekst izvorno pisan 1991, kada su takvi preskriptivisticko-politicki neznanstveni stavovi prije bili pravilo nego iznimka). Iz svega je toga lako razumjeti kakav je generalno preskriptivisticki odnos prema nastavku -i.

(73) Zanimljivo je Uto u svojem jezicnom >>savjetniku<< (Reci mi to kratko i jasno. Hrvatski za normalne ljude, Novi liber, Zagreb, 2009) o tome piUe Nives Opacic (na str. 122): >>Ima imenica koje u genitivu mnoPine mogu imati dvostruke, pa i trostruke oblike, a svi su s glediUta norme pravilni. U elektronickim medijima, medutim, dosljedno istjeruju sve oblike koji ne zavrUavaju na -a u tom padePu, pa govore iskljucivo pet milijarda, Uto je moguce, no nije pogreUno ni pet milijardi, pa kad moPe ravnopravno i jedno i drugo, ne bi trebalo istjerivati iz upotrebe ni jedno ni drugo. (...) Dakle, ako imam na neUto pravo (u ovom slucaju na izbor nastavka izmedu viUe pravilnih opcija), zaUto bih dopustila da mi to pravo uskrati >>nepoznat netko<< samo zato Uto se njemu tako viUe svida ili Uto mu je (joU nepoznatiji i neukiji >>netko<<) tako zapovjedio?!<< Dakle, jedna od poznatijih preskriptivistickih ideologinja priznaje da preskriptivisticka >>pjeUadija<< (u nacelu lektori te osobe koje su u vecoj mjeri pounutrile preskriptivisticku ideologiju) progoni oblike poput milijardi (a Uto je zapravo samo posljedica uobicajene preskriptivisticke prakse da se, kada u jeziku postoji varijacija, viUe-manje nasumicno bira Uto ce se iz jezika izbacivati), ali ona sama nije za to. To je dobro poznata >>strategija liberalnog savjeta<< (usp. Starcevic 2016: 96-98), kojom se preskriptivisti pokazuju >>Uiroke ruke<< te u nekim slucajevima popuUtaju i kaPu da >>moPe i ovo i ono<< da bi u drugim slucajevima, gdje propisuju samo jedan od oblika, mogli biti stroPi.

(74) To, naravno, ne znaci puno. Preskriptivisticke prakse (formalne i neformalne) osuduju, propisuju ili preferiraju (i) dosta toga Uto je formalno >>dopuUteno<< u standardu. Tako se npr. moPe preferirati upotreba -omu u dativu, a -om(e) u lokativu ili upotreba prvo -oga pa onda -og kad su dva pridjeva zaredom (hrvatskoga knjiPevnog jezika) iako je to potpuno artificijelno (uz napomenu da se izvorno -omu stvarno javlja u [dat.sup.jd], a -om u [lok.sup.jd], no ta razlika realno u standardnom dijalektu nije ocuvana) i nigdje se ne propisuje da mora biti baU i samo tako.

(75) Vec ReUetar (1907/2010: 227) kaPe, objaUnjavajuci kako u Dubrovniku (vidi takoder gore za Konavle), Prcanju u Boki kotorskoj i Ozrinicima u Crnoj Gori nema nastavka -i nakon suglasnicke skupine, ustvrduje da to -i >>u novije vrijeme - makar u knjiPevnome jeziku uzima sve viUe maha (crkvi za crkava, sabli za sabala itd.).<<

(76) U Dalmaciji se nastavak -i, recimo, redovno javlja u [gen.sup.mn] uri (vidi npr. eimundic 1971: 106). Tako je i u Splitu. To je zacijelo zbog Uire tendencije da rijeci za mjere dobiju taj nastavak, bile Penskoga ili muUkoga roda (usp. u Splitu min?t - [gen.sup.mn] minuti, Utok. sati, hvati, mjeseci itd.).

(77) NaUe je lad- od osnove *oldbj- sa slabim jerom u padePima kao Uto je [gen.sup.jd] *oldbjc (tu jer ispada pa kasnije *dj > d, dok u [gen.sup.mn] *oldbjb > *ladijb u jakom poloPaju > *ladi, dok je d u Vukovu ladi analoUko prema drugim oblicima).

(78) Za gubljenje zanaglasnih duPina vidi Kapovic 2015: 750-762.

(79) Oblik glava (< glava) nije mladi od glav, kako se to tradicionalno misli, nego je rijec o kompleksnom povijesnom razvoju iz praslavenskoga, pri cemu su i nulti morfem i -a odrazi praslavenskoga nastavka - usp. Kapovic 2015: 537-540.

(80) Naravno, u vecini Utokavskih govora h nestaje pa nikakvo -ah ili -ih nije bilo opcija. No u Crnoj Gori, gdje -h ne nestaje svuda, ima puno govora koji su u [gen.sup.mn] dodali -h (prema zamjenicama/pridjevima) te se javljaju nastavci -ah > -ag/-ak (ili -aeh/-aeg/-aek sa specificnim crnogorskim odrazom poluglasa kao otvorenoga e). To dodavanje -h takoder upucuje na >>slabost<< nastavka -a.

(81) Za detalje naglasnih alternacija u e-deklinaciji tj. a-osnovama vidi Kapovic 2011c.

(82) Ovdje i u osnovi, a ne samo na nastavku.

(83) Slicna bi tendencija mogla biti djelomicnim razlogom (nikako i jedinim) Uirenja novih nastavaka u 1 (jd) prezenta, gdje su se stari likovi kao [1.sup.jd] *budu gubili (tj. bili zamjenjivani inovativnim b?dem) moPda i zato Uto su bili preslicni [3.sup.mn] b?d?.

(84) To Uto je novi [gen.sup.mn] brazdi slican dat/[lok.sup.jd] brazdi manje je problematicno jer je to dat/[lok.sup.jd], a ne [nom.sup.jd], a i dalje postoji kvantitativna razlika kao i prije.

(85) Jer kod nastavka -i, koji dolazi iz i-osnova (usp. Kapovic 2007), nema naglasnih alternacija kao kod nastavka -a (osim Uto i jedan i drugi privlace naglasak u pomicnoj naglasnoj paradigmi). Usp. Utokavski [gen.sup.mn] noci (usp. [gen.sup.jd] n?ci) bez duPenja osnove prema [gen.sup.mn] kosa s duPenjem osnove (usp. [gen.sup.jd] kose).

(86) Naravno, do ujednacavanja naglaska u tipu lopata umjesto starijeg l?pata moPe doci i bez unoUenja novoga nastavka (vidi Kapovic 2011c: 149). No s novim nastavkom takve alternacije viUe nikako ne moPe biti (jer je nema ni u i-osnovama odakle taj nastavak dolazi).

(87) Uostalom, u i-osnovama 8 padePa (od njih 14 sve skupa) zavrUava na -i (s tim da je to -i u [gen.sup.mn] dugo, a u pomicnom naglasnom tipu moPe imati drugaciji naglasak od drugih padePa u [lok.sup.jd], [gen.sup.mn] i katkad [instr.sup.jd], gdje je -i, uostalom, samo jedna varijanta nastavka - vidi Kapovic 2007 za detalje). To je i jedan od razloga zaUto se u novije vrijeme, moPda samo u formalnom govornom stilu kao hiperkorekcija, moPe cuti prijenos nastavka -ju iz [instr.sup.jd] na [lok.sup.jd], npr. na poPrtvovnoUcu umjesto na poPrtvovnosti (analogijom prema [instr.sup.jd] poPrtvovnoUcu uz varijantu poPrtvovnosti). Usp. primjer s jednoga hrvatskog portala: >>Nadbiskup je na pocetku zahvalio katolickim skautima na poPrtvovnoUcu te izrazio radost Uto se skautski pokret Uiri po cijeloj Hrvatskoj<<.

(88) Iako u mnogim kajkavskim govorima koji gube h nastavak -i u [gen.sup.mn] (ali u [lok.sup.mn]) doista nastaje od starijeg -ih.

(89) Slicno tome, cakavski supstrat/adstrat mogao je u obalnim Utokavskim/poUtokavljenim gradovima takoder utjecati na Uirenje oblika s nastavkom -i (npr. uri i sl.).

(90) No pretraga na Googleu (5. 3. 2018) za sintagmu zgodnih treba ima 25 rezultata, dok zgodnih trebi ima samo cetiri pojavnice (u korpusu se taj primjer teUko pretraPuje zbog mijeUanja s glagolom trebati).

(91) Medu popisom literature (citirane u clanku) navode se samo znanstvena djela citirana u clanku, ne i preskriptivisticki izvori.
Tablica 1--novi genitivi na--i u rijecima bez suglasnickoga skupa na
kraju osnove
internetski izvori: blog, chat (javni), clanak na portalu [portal],
druUtvene mrePe (Facebook i druge), internetski oglas [oglas], komentar
ispod teksta na portalu [komentar], napis na forumu [forum], mrePni
bilten, pjesma (tekst pjesme objavljen na internetu), podcast, privatna
elektronicka komunikacija [PEK], roman (ulomak romana), Wikipedija,
zapisnik (objavljen na internetu)

[gen.sup.mn]  potvrda

alternativi   Evo nekih alternativi.
              (...) kao i veznom jer tu nemamo mnogo
              alternativi (...)
babi          (...) imam puno babi i tetki oko mene (...)
              To triput pu protiv uroka, meni je dosta
              tih babi Vangi, zato zivim za buducnost i
              podrzacu javno politiku vlade (...)
baki          u ono vrijeme puno baki je ovo radilo (...)
              (...) bilo je mnogo baki i deka koji imaju
              decu (...)
banani        Ja sam uvijek jeo puno banani (...)
              Dakle mnogo banani,groPnji,itd je bilo uvezi
              toga i nemoj toga spominjati drug...Ako te
              baU ono interesuje javi se na PM pa da ti
              kaPem,al vjeruj ne PeliU znati...
              (...) jer bi bez tih banani bio prosecan i u
              odbrani
bandaPi       gle, onak sam i ja doskocila 500 puta. malo
              walk it out, za 2 dana max sam ko nova i
              to bez bandaPi, vrhunske fizioterapije itd.
bani(29)      ma nema Uane da dam 5 bani za upad!
bebi          Meni je 95% tih malih bebi ruPno (...)
              (...) vjeruj mi da ima i tako malih bebi.
blokadi       Uest blokadi
              (...) progledala sam na vrijeme sva sreca i
              osjecam mnogo blokadi unutar sebe (...)
              Ima joU jedna posljedica tih blokadi.
bradi         (...) vlasti su otpocele kampanju protjerivanja
              velova i dugih bradi u nastojanju da
              >>ublaPe vjerski
              ekstremizam<< (...)
              i nadam se da to sapuna svaki dan jer
              sta sam sve procitala po pitanju tih dugih
              bradi na licu ma bljak
briji         Nakon koja 3 sata se i upalio nekako i
              naUao sam Doom II i reko da to moram
              opet preci, bez hackova i tih briji
bubi          Danas sam ostavio otvoren prozor poUto je
              bilo lijepo vrijeme,a kad sam se vratio u
              sobi mi bilo oko 30tak tih bubi,ja reko da
              zahvatilo samo moje podrucje,al sad vidim
              da su po cijeloj RH
budali        jao kad smo kod tih budali ja sam jutros
              prolupala
              (...) moguce da se neko zeza jer ima svakakvih budali
              koje nemaju pametnijeg posla
2930          (...)
bulji(31)     znam da je softica skoro pet bulji.
butelji       Poznati francuski glumac se pohvalio da
              svakodnevno pije i do 14 butelji vina.
              Zagreb: Toni Cetinski popodne proveo s
              bratom Mateom ispijajuci par butelji vina
caki          Ima tu joU puno caki...
              Ima tu jako puno caki koje su otprilike
              teUke (...)
              Zbog posla moram da vodim racuna o svom
              izgledu i Uminka se podrazumeva, tako da
              je ovo jako odlican video, puno caki i trikova.
cipeli        Imam jedan poseban par cipeli u kojima
              izvodim breakdance.
              Uhvaticete sebe da se premiUljate oko kupovine
              novih cipeli ili sata sada kada znate
              da imate muPa/Penu (...)
crti          Zoven vucnu sluPbu da povuce par crti.
              PokuUajte izvuci nekoliko crti blizu ruba
              gornjeg kapka (...)
cugi          (...) odete na par cugi (...)
              morat cu puno cugi platit ako ovo osvojim
casi          Nove kolekcije keramickih Uolja, staklenih
              caUi i krigli--Crvena zvezda i Partizan.
cuki          pet cuki
dlaki         (...) brat je oUtro negodovao time da je to
              odvratna Pivotinja i da ce biti puno dlaki
              okolo (...)
droci         tako im i treba da,ne zalim ni jednu od tih
              droci,kad su znale letit za kitom eto im sad
              a vidim da si i ti neka klasicna heytera i
              poput vecine droci iz drzave uradila bi svasta
              za kes (...)
drolji        sve puno drolji i sponzorusa ...
              [ETH]iz cak smo bili do Melina se dokotrljali,al
              nije bilo baU mnogo drolji..
              Kad nije bilo fejsbuka, nije se znalo koliko
              drolji ima na ovom svetu!
ekipi         Nema puno ekipi koje na San Siru mogu zabiti
              dva gola u posljednjih deset minuta (...)(34)
              Sukladno procedurama ISO standarda
              14001 koji je dodijeljen BinaIstri te u cilju
              provjere pravilnog postupanja naUih ekipi u
              slucaju ekoloUkog incidenta (...)
familiji      Ima slobodnih smjeUtaja kod Pusicke doma
              i u vili u Istri, barem za par familiji.
              Mnogi clanovi nasih familiji su dugogodisnji ugledni
              gradjani (...)
figi          Do konacnog odgovora puno figi
              Pazi da te ne zabole ruke od drzanja figi!
              Bez drzanja figi, zeljenja srece itd...
fori          (...) ima puno fori koje upropasti sinkronizacija (...)
              Uz sve to film se trudi biti neki crossover
              izmedu horrora i komedije, pa smo svjedoci
              glupih >>fori[much
              less than] i doskocica.
gaPi          Ipak, imamo sad dosta gaPi, i po Sloveniji
              (...)
gigi          (...) na internetu mi uzima puno gigi (...)
glavi(36)     Jebote, al pet glavi, ej, rekao sam, otkud
              meni pet glavi[??]
              Ali meni je smijeUno gledati kada ovaj Allen
              cuva Fellainija a manji je jedno Uest glavi
              od njega dok je Can na klupi.
gnjidi        Posle nekoliko puta primene, kosa ce biti
              oslobodena od gnjidi i vaUki.
godini        Prije puno godini,
              prilikom \<<
              izgradnje socijalizma
              \<< bio je aktualan vic (...)
              Sjecam se da je pocetkom 1980--tih godini
              usvojen (...)
              (...) ali ja sam probao neka od vina iz tih
              godini (...)
              Ovi podaci dovedeni u vezu s glavnim
              motivom turskog ratovanja tih godini u
              Zeti (...)
grbi          Odite negdje gdje imate par km bez puno
              grbi, prometa i ljudi (...)
gredi         Ako tako slazem i dalje zar nece izgledati
              malo ruzno zbog onih praznina izmedju
              gredi[??]
              Da li je neko radio ovo--kakve su komplikacije
              oko pronalazenja i postavljanja ovih
              gredi i takvog tipa osvetljenja[??]
              Tako da tu sustinski (osim kacenja tih
              gredi) nema puno posla (...)
grudi         Svaki dan cete dobiti 5 snjeznih grudi koje
              ce biti u vasem kovcegu za plijen i sa kojima
              cete se moci opremiti.
grupi         (...) posebno ako vas putuje viUe grupi.
              a ti da znas kolko pricas znao bi da u nisu
              [u NiUu] ima vise grupi.
gumi          (...) ali vec sad kad sam investirao u set
              gumi i felgi (...)
              Oglasi o prodaji novih gumi za traktore.
igrici        luga ima jako puno igrici al mu vise od
              pola nece hahaha
jabuki        Bio si nekoliko puta spomenuo da imaU
              puno jabuki (...)
jetrvi        (...) te kopati po bankovnim racunima njihovih
              svekrvi i jetrvi!
kavi          Nakon puno puno kavi, cijedenih sokova
              (cjedilo je placuci pobjeglo) i masne hrane
              Melin is alive!
              Kad smo se digli popili smo svaki par turskih
              kavi i krenuli u ciUcenje.
              cudi me Uto nakon 15 godina konstantnog
              uzimanja kontraceptiva, pljuganja 2 kutije
              pljugi, pijanja turskih kavi pred ispite i
              suncanja po zvizdanu od 12-16 nisam ranije
              otegla papke
              (...) zbilja zelite da vam tacnu s deset kavi
              serviram direkt u krilo?
              Pas ne zna sta pise, popio 20 turskih kafi,
              uhvatilo ga.
klupi         Priznajem,tamo ima puno klupi,ali smo mi
              sjedali na onoj za popularne,na kojoj nitko
              nije smjeo sjedati osim nas.
              Nisam tad, ni sad ne vidim smisao postavljanja
              tih klupi osim ako je taj posao
              odraden preko veze.
              Znaci mi smo ukupno za dvije klupe i
              troUkove vezane za postavljanje tih klupi
              (...)
              Imaju dvoriUte sa puno klupi i igraliUte za
              decu.
knjigi        procitao sam ja puno knjigi i sad Uuti necu
              te viUe sluUat
              (...) ako nemam puno knjigi uzmem onu
              torbu na jedno rame (...)
koki          Ovo zvuci fino, ti izgleda imas puno jaja,
              ili puno koki.
              Razlika ovih koki od drugih vrsta je u tome
              Uto su potpuno crne.
konobi        (...) zato Uto se radi o organizaciji kalkulanata
              i mudrijaUa iz provincijskih konobi i
              sakristija (...)
kozi (40)     ae kad se rijeUiU tih kozi
koPi          Moja dosadaUnja iskustva (osobna i na
              puno koPi drugih osoba) (...)
kradi         Poruka ciganica za studeni skrece pozornost
              na VaUe vrijednosti, posebice na torbu
              i novcanik jer se u studenom ocekuje puno
              kradi, pljacki (...)
              Sve u svemu jako puno policije svuda, a
              puno kradi droge i kurvi.
krpi          nosite li kilograme eksploziva ispod tih krpi
              iza kojih se kao miUevi skrivate?
              A sto se tice tih krpi sta padaju (...)
kuci          Na prostoru JakiruUe, Jardula i Proizda
              do sada je niklo na pomorskom dobru niz
              novih kuci, a sve s blagoslovom Opcinskog
              vijeca--istakli su celnici Liberalne stranke
              Brela.
              Rekao sam mom komUiji policajcu Marku
              da pripazi da li nam se oko kuce muvaju
              karakondPule... Jedno vece je primetio jedno
              takvo stvorenja kako se muva oko naUih
              kuci.
kuki          buUilicom zbuUiU rupe, staviU tiple (cetvorku,
              mislim) pa kukice zaUarafiU i razapneU
              mrePu. neUto od tih kuki i tipli dobiU skup
              s mrePom.
kuli          Zabranili na plaPama gradnju velikih kuli
              od pijeska
              mnogo kuli sa dosta archera na njima...
kuni          Mozda ja podjem ukrast sto kuni u nekoj
              crkvi (...)
kvrgi         sve je bilo puno kvrgi...
leci          Anketa kanadskog Centra za istraPivanje
              kontaktnih leci pri SveuciliUtu u Waterloou
              ukljucilo je preko 1.600 odraslih osoba koje
              svoje nedostatke vida nadoknaduju kontaktnim
              lecama. (41)
              (...) koja ocrtava svijet u kojoj je druUtvena
              mrePa umetnuta i distribuirana putem kontaktnih
              leci.
              mora ti pisat noUenje >>naocala ili
              kontaktnih
              leci<< (...)
ligi          Naravno car je voPnja online gde postoje
              mnogo servera sa uvek preko 1000 vozaca,
              dosta ligi i Uampionata, od amaterskih do
              krajnje profesionalnih.
              Osvojio si viUe Ligi prvaka nego Ibrahimovic
              i (pravi) Ronaldo zajedno (...)
luki          (...) u UN smatraju da bi duPa blokada
              vazduUnih i morskih luki mogla da izazove
              humanitarnu katastrofu.
              To su sve glavne luke, dok vecina preostalih
              morskih luki moPda nema stack za ovu
              svrhu.
              Pretpostavio je da ce se ona pronaci u
              natpisima imena jedne od morskih luki na
              Knososu - Amnisosu.
ljigi         (...) u svijetu prepunom krimosa, sumnjivih
              likova i raznih ljigi (...)
              Pa sto smo drugo i mogli da ocekujemo od
              ovih ljigi od ljudi?
ljulji        (...) pa joU jedan tobogan u obliku
              federa,puno ljulji,i ono gdje se penje (...)
              cure, tih ljulji i tobogana ima na njuskalu
              pa bacite oko
mami          Puno mami se nakon porodaja Palilo (...)
              Ponekad odjevni predmet od naUih mami
              znanmo iz uspomene iskoristiti za sebe.
              (...) jednog talentovanog i nada sve
              ljepuUkastog lika koji svojom pojavaom
              mami mnogo mami.
mani          Koju bi mu ocjenu dao pregledom svih
              mani i prednosti?
              Brdo mojih mani nekome je vrlina brdo
              mojih vrlina nekome je mana (...)
maUini        (...) i ja sam htjela spomenuti tajmer na
              vesmasini, ali eto mozda to nema puno
              masini (...)
              sad cekam servisera da vidim kaj je...jedina
              prednost tih maUini je Uto su dimenzijama
              ok za male prostore....
              Ali i dalje je veliki broj tih maUini i vlasnika.
medi          Unutar tih medi i zidina ocevi i majke
              mogu poucavati svoju djecu obicajima (...)
megi (42)     (...) problem je napraviti i brz i kompatibilan
              a da je manji od pet megi.
milji         A Dejv ima preko 250 milji dolara na
              racunu.
misi          _ (43)
mori          Al od ove fotke nece biti takvih nocnih
              mori...
              Ali kada se Uansa pruPi da spasi svoju
              cerku, on mora uci u svet nocnih mori i
              otkriti mracnu pricu nekad idilicnog grada
              da bi je vratio.
              Sto se tice spavanja bilo je dobro, bez
              nocnih mori i sl, (...)
mrePi         (...) uzburkao je duhove i na mrePi svih
              mrePi.
              Kako biste vi mogli neometano pricati
              izmedu razlicitih mobilnih mrePi operateri
              imaju dogovorene interkonekcije (...)
              Neki se bave pravljenjem ribarskih mrePi,
              drugi se tokom noci pobrinu da ujutro imamo
              sve potrebne namirnice u marketu ili
              da se moPemo zabaviti naredni dan.
              Gimnastika, nindPicu, pletenje ribarskih
              mrePi i profesionalno masiranje samo su
              neka od zanimanja ovog coveka (...)
muhi          Od muhi, osa i ostalih kukaca se ne moPe
              baU efikasno obraniti (...)
              kak da ja sebi stvorim seksualnu idilu kad
              je sve puno muhi
munji (44)    eto, i oni jednom da pobede... samo odmah
              ce cigani da piUu kako su najjaci, najbolji i
              to ...manite se tih munji
              Uto viUe Pivotinja na jednom mjestu viUe i
              nastrada od jakih munji. jadni sobovi
nuli          NAJVECI IZBOR LEPIH BROJEVA
              U SRBIJI SA PUNO NULI
              Zbrajanjem jako puno nuli,Francic u jednom
              trenutku   dobiva zbroj koji nije nula.
ogradi        Policija je prvo pokuUala ograniciti pravo na
              prosvjed postavljanjem ogradi oko zgrade (...)
oluji         Svaki pacijent proUao je mojom ustanovom,
              otrpila sam i odUutila puno >>oluji
              jedrilicama<<,
              mobitela u drugim gradovima..
              Iako nema velikih oluji na vidiku kroz
              sljedeci tjedan joU moPe biti mogucnosti za
              kiUu u sjevernoj i srediUnjoj Kaliforniji.
osi           nismo nesto videli mnogo osi i pcela
              ali nama se zalomilo bas tako...
              Zar te onoliko osi i pcela na jednome mjestu
              nije naceralo da glavu okrenes na stranu?
pauzi         Iako mi je tijelo vriUtalo od bolova, autobus
              je tijekom puta napravio nekoliko pauzi
              (...)
              Radimo joU nekoliko foto-pauzi uz cestu
              (...)
              Bez mnogo pauzi, aktivno i vrijedno!
pivi          (...) ali ne u ovom filmu nakon pet
              pivi koje sam popila za konac veceri.
              Nekad cu popit pet pivi, nekad gajbu..
              A pet pivi za jedno vecer (...)
              Rimljanin ulazi u bar, podiPe dva prsta i
              vice >>Daj mi pet
              pivi<<.
placi         Odakle ministru, ma tko to bio tada da isplati
              osim nerealno visokih placi joU i zastatke iz
              proUlih godina sa zateznim kamatama?
ploci         ...ali u HG-spotu i Ve-mulju nemaju Asusovih
              ploci, izuzev, jedne jedine.
              (...) ne moras se previse bojati sto se tice
              toga jer vecina tih ploci radi sasvim normalno
              (...)
              (...) cuo sam da se neki Pale oko gigabyteovih
              ploci kako im se cipset mnogo greje
              (...)
pljugi        Jedno vrijeme sam dosta puUila, ali nikad
              po par pljugi dnevno (...)
              Okeeeee, ne znam ko je toliko lud da pusi
              pet pljugi svaki dan deset godina, tako da
              ovo bas i nije bas nesto..
predstavi
(49)          Koliko literarnih radova je izdano zahvaljujuci
              vodstvu ucitelja, koliko prvih
              mjesta osvojeno u svim sferama obrazovanja
              i sporta, koliko predstavi, priredbi,
              dogadanja, obiljePavanja...
              U savremenim zapadnim druUtvima vaPnu
              ulogu u oblikovanju naUih predstavi i
              ponaUanja vezanih za ljubav imaju pre svega
              masovni mediji.
prugi         (...) slovenski sugovornici izrazili su i zanimanje
              za mogucnosti sudjelovanja kineskih
              poduzeca u modernizaciji slovenskih
              Peljeznickih prugi (...)
              (...) EUli otkriva da je ovo model koji pristaje
              i mrUavicama i debeljucama, baU zbog
              tih prugi, koji punije dame cine mrUavijima
              (...)
raspravi      (...) svaki dan si tu ali baU kad je bilo puno
              raspravi s puno anonimnih tebe nema
              Ljudi ranije je bilo mnogo raspravi i svadjanja
              izmedju pripadnika Microsoft i Sony
              tabora (...)
rupi          Sve je puno rupi i nelogicnosti, a cijelu
              stvar spaUavaju univerzalne poruke (...)
              Smatra da je tamo smjeUtena jedna od najvecih
              crnih rupi u svemiru.
              Lepe sujje ova CGI fotka, mada one CGI
              fotke zemlje, ostalih 'planeta', 'crnih rupi'
              itd. su jos lepse.
              al ostaje utisak da ima crnih rupi u sezoni...
seki          Moje ime i mojih seki su: Julia, Monika i
              Mihaela i definitivno mislim da su naljepUa
              imena
              Novi, bolje ti je da se ne meUaU! Ali kad
              smo vec kod zgodnih seki i tvoju bih rado
              pojebao!
sezoni        par sezoni... sezona (50)
              gume malo potroUene, zimske, Novex, moguce
              voziti bez problema jos nekoliko sezoni,
              vozene jednu zimu!
              U narednih nekoliko sezoni, Kaljari i Riva
              su pravili sve ozbiljnije probleme velikim
              klubovima (...)
sisi          nema niUta ljepUe od velikih sisi,to mogu
              biti samo sretne Pene.
sliji         Pet sliji i kupanjac jer se necemo vidat
              dugo
sliki         JoU imam puno sliki, snimku s HNK... Al
              dugo to traje kaj nametala se...
snahi         Postoji li neki samopodrazumijevajuci
              identican odnos izmedu svih majki i svih
              sinova i svih snahi ovoga svijeta?
              I ja sam jedna od tih snahi koje svasta
              dobijaju:paznju, postovanje, poklone, sve.
spiki         Da, sjecam se tih spiki, kao da moPe simulirat
              NUK udar...
              I jebo [vabe koji samo pritiUcu, ma Balkan
              je zakon - bljuje mi se od takvih spiki.
sponzorusi    Mislim tako je valjda kod tih sponzorusi...
              Sto se ovih sponzorusi tice, svaka rec za
              njih je suvisna sto se istinske ljubavi tice.
              jedna od ljepsih vijesti vec dugo na
              24.hr,pored silnih sponzorusi Koje su stalno
              na naslovnici (...)
              Ok, grad je prepun sponzoruUi koje vrebaju
              na svakom kutu (...)
srni          Buric od uplaUenih srni stvorio lavove.
              Malo je nezgodno Uto je blizina Uumarka jer
              ima mnogo srni (...)
stazi         Jedino je na Reiteralmu bila jedna ili dvije
              staze pune ledenih grumena, na par stazi
              neUto sitno ledenih ploha, ali nezamjetno.
stijeni       Dakle jedini motiv anasljednika argentinskih
              spansko-italijanskih kolonizatore je ne
              sto im je stalo do tih stijeni vec zato sto se
              pretpostavlja da u moru kraj Folklanda ima
              nafte.
strani        NajviUe lopti Hajduk je osvojio u zoni oko
              Pivarica kojeg su zatvarali u presing zamku
              sa svih strani (...)
              Nerazzurri su u prvih pola sata prijetili sa
              svih strani, ali pokuUaji nisu bili previUe
              opasni.
              Sa svih strani preti opasnost<<, kazao
              je Nastasic.
strijeli      TraPim preporuku za neku knjigu punu
              carolija, maceva, sjekira, lukova i strijeli,
              kao Uto je to Gospodar prstenova i njemu
              srodne.
              PoUto je drvo tise veoma elasticno, nekad
              se koristilo za pravljenje lukova i strijeli.
              Ponuda >>Pakovanje vojnika super
              heroja
              lukova i streli<< je arhivirana
strini (52)   neka, tih strini, Uto samo jedu na slavama i
              ogovaraju, imam koliko oceU
              Sudije,cuvajte se,nemoj slucajno nesto da ne
              svirate,otvorite desetoro ociju, postedite nas
              ovih strini sa JNA i njihove kuknjave!!!
strukturi     (...) pozornim pracenjem cetrdeset tih
              strukturi koje su otkrivene u praUumi (...) (53)
sulji (54)    ugl.iz naUeg razreda ici ce samo Josipa i
              Sven i ja naravno,ak me stara pusti...ne
              puUta me jer imam puno sulji....
suUi          (...) baU je to razdoblje bilo doba velikih
              suUi u Italiji tako da je i drvo bilo veoma
              >>gusto<<.

svadi         Bilo je puno svadi oko mojeg rada na izboru.
              Jim je tvrdio kako je upravo jedna od tih
              svadi rezultirala smrcu njegova brata.
              (...) ali u zadnje vrijeme pocinjem da osje
             cam neku tjeskobu usred tih svadji (...)
svekrvi       (...) te kopati po bankovnim racunima nji
             hovih svekrvi i jetrvi!
              To je ono Uto je glavno oruPje svih svekrvi
              --obrnuta psihologija iliti uUuljavanje u vaU
              Pivot (...)
              (...) pa dodje ovde da sa zharom obavi odbra
             nu svih svekrvi i osudi sve snajke ovog sveta.
svinji        NiUta od tih svinji! Neko ti uvalijo!--klima
             la je glavom sva u nevjerici drugarica Stara.
              Sve ove grupe sto sam nabrojao sviraju
              Rock koji je ozbiljniji od ovih svinji sto pe
             vaju folk i ta sranja !
Uali          SecaU li se svih Uali, romanticnih i smo
             tanih izjava, trenutaka kada smo bili na
              6546511 nebu?
              Ipak, pobednik svih Uali je Miroslav Muta
              Nikolic sa kojim se igraci klade i bogami
              placaju mu pice.
Ukoli         Kad bih pogadao, rekao bih da bi se dobar
              postotak i u muUkom i u Penskom sportu
              mogao rijeUiti samo uskladivanjem termina
              Ukoli i treninga.
Ukrinji       U subotu u kupnju vintage odjece,
              retronamjeUtaja, starih Ukrinji...
              Puno njih smatra da ce ciUcenjem tavana,
              podruma, starih Ukrinji pronaci neUto vri
             jedno (...)
Uolji         Ako ti nije hitno za kupovinu tih solji bolje
              malo sacekaj do nove godine.
Upagi         a ja znam radit i od perli, ali nekak mi je
              lakse od onih >>Upagi<< to se zove scubies ili
              tako nesto
              ja imam ono sto si mi ispleo od onih spagi
              dok smo bili u vezi
              (...) pa ona fora kao provlacenje izme|u
              onih Upagi, cegavec
              Vidi se da se cuva prevelikog naprezanja
              nogu, nema viUe onih Upagi i ekstremnih
              istezanja.
Uprehi        Od tih Uprehi oko svetinje mi se iskreno (...)
Uteki         Da je Institut zatvor, koUtala bi na crno
              najmanje deset Uteki pljuga.
teti          (...) mozda nemaju zgodnih teti policajki
              koje bi isle undercover.
              bilo je i zgodnih teti okolo (...)
              Ima velku obitelj... puno teti i bratica i
              sestricni...
              (...) proUeci do tih teti volonterki pa ih pitaj
              kaj sve trebaju.
              Eva u tim danima je bila brrrr, a da ne
              pricamo da je kroz seriju prosao sijaset le
             pih teti
              (...) da se moPe naci zgodnih teti da bar odmo
             ri oci jedan momak od 40--ak + godina (...)
travi         inace o biljkama, gljivama, travaricama i
              slicnim pripravcima (...) imam ja veza i ve
             zica oko tih travi
              Od raznih travi i biljki do slasnog napitka
trebi         Mozda mu se koja od tih trebi tamo i svi
             dja, ali s tobom je u vezi.
trubi58       (...) jedino sto sam cuo je bilo par trubi
              auta u punom gasu (...)
              najbolje iza par trubi.
tuki          Ali presimpa mi je bila i najlepUa od tih
              tuki tada (kravic, alavanja, radulovic...)..
vladi         (...) svatko tko ovoj drzavi dobro zeli ce
              priznati da ova Vlada nije ni bolja a ne naj
             bolja od svih Vladi..
              (...) stalna sudska vjeUtakinja za bankarstvo
              i financije, kaPe da je zbog indolentnosti
              HNB--a i svih Vladi, dandanas Zakonom o
              obveznim odnosima dopuUtena valutna kla
             uzula (...)
              Ocekujem podrUku svih Vladi Srbije u od
             8 brani nacionalnih i drPavnih interesa (...)
vodi          Da, pobunila novinarima, ali na svako sma
             njivanje placa, ona je jedina od svih vodi
              sindikalista, pristala na sve.
vrbi         << oja je<<, rekao je Jose i pribliPio se
              proUavUi izmedu Palosnih vrbi.
              Poenta mog komentara je ta da u gradu
              imamo mnogo vaznijih problema od zalo
             snih vrbi koje zahtijevaju urgentna rjesenja.
              Krenuli smo naUa druPenja sa laganim Uet
             njama, ispod starih Palosnih vrbi klackali
              Rekli su mi da im je dozvoljena seca Aalo
             snih vrbi
zagradi       Unutar tih viticastih zagradi je sav kod
              programa koji mi Pelimo da se izvrUi. dakle
              ono Uto je unutar tih zagradi ce se izvrUiti
              u programu koji smo napisali.
              Ma radi odlicno, samo izbaci ono youtube
              iz zagradi (...)
zakladi       na kraju cu ovdje puknut tablicu koliko je
              da ne bi bilo Zakladi Rukavina i takih.
zakrpi        Nikad toj Historiji nije nedostajalo cizama
              i nogavica, ni zelenoga tvida, ni zakrpi za
              lakte.
zastavi       koji je nas stav oko zastavi sa srpom i cekic
              em?
zavjesi       Materijal za sivanje zavjesi visine 2m duzi
             na 10m novo
zgradi        kak nije do graditelja, pa promjenio sam
              puno zgradi ko student
zimi          U gornjem podrucju Delta je otvorena pre
             ma prodiranju suhih vjetrova ljeti, a hlad
             nih zimi i u proljece.
Pelji         Stvarno vise ne znam,nemam bas puno
              zelji,tu su uglavnom sve,al naci cemo jos
              neku...
              lipo sad ocekujen puno puno Pelji za
              ozdravljenje eee (...)
              Moze da se desi da bude puno zelji i cestit
             ki pa da se pretvori u javasluk.
Peni          dada.ima ima tih Peni kaj te naPivciraju...

              Na svijetu ima lijepih Peni Uto sa nekim
              srecu cekaju
              Ca-val devedesetih, cudesni cakav
             ski svijet oUtarija, lijepih Peni i pijanih
              muUkaraca59
Plici         oglasi o prodaji novih i rabljenih Plici bage
             ra KOMATSU iz Nizozemske
Pnori         Ako imaU dobru/vrhunsku zvucnicku Pnoru,
              (...) a neke od tih Pnori i fest koUtaju (...)
Puji          Probaj ti stic od sidra do radiceve nakon
              pet Puji
Pvaki         Fergosonu ce biti potrebno puno Pvaki
              iducih dana.

[gen.sup.mn]  izvor          mjesto

alternativi   forum          Zagreb
              (zatvoreni)    Srbija
              komentar
babi          forum          Hrvatska
              komentar       Srbija
baki          komentar       Hrvatska
              komentar       Srbija
banani        komentar       Hrvatska
              forum          ijekavUtina
                             (Srbija ili
                             BiH)
              komentar       Srbija
bandaPi       PEK            Zagreb
bani(29)      internetski    Zagreb
              rjecnik
bebi          forum          Hrvatska
              forum          BiH
blokadi       govor          Zagreb
              forum          Hrvatska
              forum          Hrvatska
bradi         portal         BiH
              forum          BiH
briji         forum          Hrvatska(30)
bubi          komentar       Hrvatska
budali        forum          Srbija
              forum          Rakitje / Sv. Nedelja
2930
bulji(31)     forum          Dubrava
                             (Zagreb)
butelji       portal         Hrvatska
              opis foto-     Hrvatska
              grafij[??]
caki          forum          Hrvatska
              forum          Banja
                             Luka
              komentar       Srbija
cipeli        portal         Hrvatska
              blog           Srbija
crti          pjesma         Split
              portal         Hrvatska
cugi          portal         Hrvatska
              druUtv.        Zagreb(32)
              mrePe
casi          oglas/druUtv.  Srbija
              mrePe
cuki          podcast        Zagreb(33)
dlaki         forum          Hrvatska
droci         komentar       Hrvatska
              komentar       Srbija
drolji        forum          Zagreb
              blog           Zagreb
              komentar       Srbija
ekipi         portal         Rijeka
              mrePni bil-    Hrvatska
              ten
familiji      komentar       Hrvatska
              komentar       Beograd
figi          forum          Hrvatska
              komentar       Srbija
              komentar       BiH
fori          forum          Hrvatska
              portal         Hrvatska
gaPi          portal         Zagreb
gigi          forum          Hrvatska(35)
glavi(36)     blog           Hrvatska
              forum          Hrvatska
gnjidi        portal         Srbija
godini        komentar       Hrvatska
              mrePni bil-    Hrvatska
              ten
              portal         Srbija
              portal         Crna Gora
grbi          forum          Hrvatska
gredi         forum          Hrvatska
              forum          Srbija
              forum          Srbija
grudi         forum          Hrvatska
grupi         oglas          Hrvatska
              komentar       Srbija
gumi          forum          Hrvatska(37)
              oglas          Srbija
igrici        forum(38)
jabuki        forum          Hrvatska
jetrvi        portal         Split/Beograd(39)
kavi          druUtvene      Zagreb
              mrePe
              blog           Hrvatska
              forum          Zagreb
              druUtvene      Zagreb
              mrePe
              forum          Srbija
klupi         blog           Hrvatska
              forum          Hrvatska
              zapisnik       Makarska
              blog           Beograd
knjigi        forum          kajkavsko
                             podrucje
              forum          Cazin
                             (BiH)
koki          komentar       Trnopolje
                             (BiH)
              blog           BiH
konobi        portal         Duvno/Zagreb
kozi (40)     blog           Hrvatska
koPi          forum          Hrvatska
kradi         portal         Hrvatska
              forum          Hrvatska
krpi          komentar       Hrvatska
                             (Split?)
              forum          Hrvatska
kuci          portal         Dalmacija
              portal         Vojvodina
kuki          forum          kajk.
                             podrucje
                             (Zagreb?)
kuli          portal         Hrvatska
              forum          Sremska
                             Mitrovica
kuni          forum          Hrvatska
kvrgi         forum          Zagreb
leci          portal         Hrvatska
              portal         Hrvatska
              forum          Hrvatska
ligi          forum          Srbija
              portal         Hrvatska
luki          portal         Srbija
              oglas          Srbija
              forum          Srbija
ljigi         komentar       Zagreb
              komentar       Srbija
ljulji        blog           BiH
              forum          Hrvatska
mami          portal         Hrvatska
              komentar       Hrvatska
              blog           Crna Gora
mani          forum          Hrvatska
              forum          Srbija
maUini        forum          Hrvatska
              forum          kajk.
                             podrucje
                             (Zagreb?)
              forum          Beograd
medi          blog           Hrvatska
megi (42)     forum          Zagreb
milji         druUtvene      Zagreb
              mrePe
misi          govor          Zagreb
mori          forum          Hrvatska
              oglas          Srbija
              forum          Zenica
mrePi         portal         Hrvatska
              portal         Hrvatska
              portal         BiH
              portal         Srbija
muhi          blog           Split
              komentar       Hrvatsko
                             zagorje
munji (44)    komentar       Srbija
              komentar       Hrvatska
nuli          oglas          Srbija
              forum          Hrvatska
ogradi        portal         Hrvatska
oluji         blog           Hrvatska
              portal         Rijeka
osi           forum          Srbija
              forum          Crna Gora
pauzi         blog           Zagreb
              blog           Zagreb (45)
              druUtvene      Sarajevo
              mrePe
pivi          portal         Hrvatska (46)
              portal
              (intervju)     Split (47)
              portal         Banja
                             Luka
              portal         Srbija
placi         forum          Hrvatska
ploci         forum          Hrvatska
              forum          Hrvatska
              forum          Srbija
pljugi        forum          Hrvatska (48)
              forum          Hrvatska
predstavi
(49)          komentar       Hrvatska
              portal         Srbija
prugi         portal         Hrvatska
              portal         Srbija
raspravi      komentar       Hrvatska
              forum          Srbija
rupi          forum          Hrvatska
              forum          Hrvatska
              komentar       Srbija
              forum          BiH
seki          forum          Zagreb
              forum          Srbija
sezoni        govor          Zagreb
              oglas          Hrvatska
              portal         BiH/Srbija (51)
sisi          komentar       Hrvatska
sliji         druUtvene      Hrvatska
              mrePe
sliki         komentar       kajk.
                             podrucje
snahi         forum          Hrvatska
              komentar       Srbija
spiki         forum          Zagreb
              forum          Hrvatska
sponzorusi    forum          Srbija
              komentar       Srbija
              komentar       Hrvatska
              portal         Hrvatska
srni          portal         Hrvatska
              portal         Hrvatska
stazi         forum          Zagreb
stijeni       komentar       srpska
                             ijekavUtina
strani        portal         Imotski
              portal         Hrvatska
              portal         Srbija
strijeli      forum          Hrvatska
              (bosanska)     BiH
              Wikipedija
              oglas          Srbija
strini (52)   forum          Srbija
              komentar       Srbija
strukturi     blog           Hrvatska
sulji (54)    blog           Hrvatska
suUi          portal         Hrvatska
svadi         komentar       Hrvatska
              portal         Hrvatska
              forum          Srbija
svekrvi       portal         Split/Beo
                             grad
              forum          Zagreb
              forum          Srbija
svinji        blog           Hrvatska
                             (dijalekt)
              komentar       Srbija
Uali          blog           Srbija
              portal         Srbija
Ukoli         druUtvene      Zagreb
              mrePe
Ukrinji       portal         Hrvatska
              forum          Hrvatska
Uolji         forum          Beograd
Upagi         forum          Pakrac
              druUtv.        Novska
              mrePe
              forum          Hrvatska
              forum          Srbija
Uprehi        forum          Hrvatska (55)
Uteki         blog           Hrvatska
teti          forum          Osijek
              forum          Hrvatska
              blog           kajk.
                             podrucje (56)
              forum          kajk.
                             podrucje
              forum          Srbija
              forum          Cazin
travi         forum          Zagreb
              portal         Hrvatska
trebi         forum          Hrvatska (57)
trubi58       forum          Hrvatska
              forum          Dalmacija
tuki          forum          Hrvatska
vladi         komentar       Hrvatska
              portal         Hrvatska
              portal         Valjevo
vodi          forum          Hrvatska
vrbi          roman          Hrvatska
              (ulomak)
              forum          Travnik
              blog           Bugojno
              forum          Vojvodina
zagradi       forum          Hrvatska
              forum          Beograd
zakladi       forum          Zagreb
              (zatvoreni)
zakrpi        portal         Split/Beo
                            grad
zastavi       PEK            Zagreb
zavjesi       oglas          Hrvatska
zgradi        chat           Hrvatska
zimi          [viUe stra-    Hrvatska
              nica]
Pelji         blog           Hrvatska
              blog           Dalmacija
              forum          Srbija
Peni          forum          kajk.
                             podrucje
              blog           Hrvatska
              portal         Hrvatska
Plici         oglas          Hrvatska
Pnori         forum          kajk.
                             podrucje
Puji          forum          Zagreb (60)
Pvaki         forum          Hrvatska (61)

Tablica 2 - novi genitivi na -i u rijecima sa -st-/-zd-

autocesti  (...) u npr. izgradnju autocesti po Paki
          stanu (...)
cesti      Ova mapa pruPa puno cesti i kanjo
          na (...)
glisti     A ovo sa Utapom funkcionira, ali je dale
          ko bolje sa lopatom koju zabijeU u zemlju
           i klimaU. Ako glisti ima, izlaze van. (...)
           To je bio moj nacin lova glisti i nikad
           nije promaUio.
           Oko korijena je uvijek jako puno glisti,
           pa iako je biljka suha ne cupam taj kori
          jen nego ga ostavljam u tlu.
           Izneo sam riljac - asov i kofu za gliste
           i na znano mesto poceo da prevrcem
           zemlju u kojoj je bilo mnogo glisti, tako
           da sam brzo iskopao kolicinu koja mi je
           potrebna za nocas. (...) videvsi da sam
           gotov sa iskopavanjem glisti (...)
zvijezdi   Prosjecan igrac koji je skuplji od zvijezdi
           Reala (...)
           Tako je sa 90% tih >>zvezdi<<!

autocesti  portal  Zagreb

cesti      blog    Hrvatska
glisti     forum   Hrvatska
           portal  Hrvatska
           forum   Srbija
zvijezdi   portal  Split
           forum   Beograd

Tablica 3 - novi genitivi na -i u rijecima sa suglasnickim skupom

sestri (66)  S toliko sam se godina, zajedno sa naj
            starijom od mojih sestri, upisao u Mlade
             komuniste.
             pa ispada da ima mnogo sestri blizanaca
             Zato sam iskoristila ime moje rodake
             Tiane, mojih sestri Lesli i Linda i svih
             ostalih (...)
             Trenutno su mi djeca mojih sestri
             najljepUa i najslada na svijetu (...)
             Aao mi je mojih sestri, koje su premale
             da bi bilo Uta shvatile, a naPalost moraju.
zemlji (68)  Ima jako puno zemlji koje bih voljela po
            sjetiti (...)

sestri (66)  portal  Hrvatska
             forum   Beograd
             portal  Crna Gora
             forum   BiH
             portal  BiH67
zemlji (68)  blog    Hrvatska69
COPYRIGHT 2018 Croatian Philologic Society
No portion of this article can be reproduced without the express written permission from the copyright holder.
Copyright 2018 Gale, Cengage Learning. All rights reserved.

Article Details
Printer friendly Cite/link Email Feedback
Author:Kapovic, Mate
Publication:Suvremena Lingvistika
Date:Jul 1, 2018
Words:13309
Previous Article:Uloga predocivosti u leksicko-semantickoj obradi hiperonimije/hiponimije.
Next Article:Imageability and subjective frequency of the 500 rated nouns in the Croatian Lexical Database.

Terms of use | Privacy policy | Copyright © 2022 Farlex, Inc. | Feedback | For webmasters |