Printer Friendly

Prijedlona skupina s + instrumental u hrvatskom jeziku.

1. Uvod

U hrvatskom se jeziku, kao Uto je dobro poznato, sredstvo izraPava instrumentalnom imenskom skupinom, a socijativ prijedloPnom skupinom s + instrumental. (1) Sredstvo je sudionik koji je drugi u uzrocnom lancu, potreban je agensu da bi izvrUio radnju, agens ga odabire zbog svojstava koja ima i njime upravlja. U prototipnim situacijama dolazi do kontakta sredstva i pacijensa i pacijens se pritom mijenja (v. Langacker 1991, Croft 1993). Dakle, u recenici postoje makar implicitno prisutan agens kao obvezna dopuna, sredstvo kao neobvezna dopuna i pacijens kao obvezna dopuna (viUe u Brac 2017). Za pojavu prijedloPne skupine s + instrumental sa znacenjem druUtva nuPno je da postoje najmanje dva samostalna sudionika koji vrUe radnju. Ivic (1954: 161) navodi da je kljucni kriterij za razlikovanje sredstva i druUtva taj da je sredstvo pojam koji je podreden agensu, a s njim cini jedinstvo u trenutku vrUenja radnje, dok je socijativ ravnopravan agensu, Uto je pretpostavka koja ce se problematizirati kasnije u radu. (2)

Ivic (1954) daje najopsePniju analizu prijedloPne skupine s + instrumental u >>srpskohrvatskom<< jeziku, stoga ce se njezinu opisu posvetiti viUe pozornosti. Suvremeni opisi prijedloPne skupine s + instrumental u kroatistickoj literaturi vezani su uz znacenja instrumentala, opis prijedloga ili druga pitanja (npr. Silic i Pranjkovic 2005: 236, Belaj i Tanackovic Faletar 2014: 488-491, Belaj i Tanackovic Faletar 2017, Matovac 2016), dok je u svjetskoj lingvistici viUe pozornosti posveceno pitanju semanticke uloge i/ili sintaktickoga statusa te skupine (npr. Stolz 1996, Stassen 2000, Stolz, Stroh i Urdze 2006, Dimitriadis 2004, 2008, Rakosi 2003, 2008, Siloni 2012).

Ivic (1954: 165) razlikuje socijativ i pseudosocijativ. Socijativ dijeli na 1) socijativni odnos neposrednoga tipa koji se javlja uz radnju koja zahtijeva dva sudionika koji vrUe radnju u isto vrijeme i na isti nacin, cine to uzajamno, odnosno tako da se radnja vraca od jednoga vrUitelja do drugoga te je rijec o jedinstvenoj radnji (sastajati se s kim) i 2) posredni socijativni odnos koji se uspostavlja posredno, odnosno ne ovisi o glagolskoj radnji, nego u trenutku vrUenja radnje dva sudionika imaju zajednicku namjeru vrUenja radnje (Petar ide s Markom). U okviru kategorije socijativnoga instrumentala razlikuje i 3) netipicne konstrukcije temeljene na odnosu druUtva (npr. uz glagole rastati se i ciniti), 4) nepravi socijativ, koji se javlja uz psiholoUke i fizioloUke glagole (npr. patiti s kim, umrijeti s kim), u znacenju vremena (npr. Sa zimom ode i moja ljubav sasvim.) ili kada je kakav predmet uz agensa dok vrUi radnju (npr. ide s torbom na ledima) te 5) kategoriju cjeline koju karakterizira to da je jedno lice vezano uz drugo kao njegov sastavni dio ili ga zastupa (npr. majka s djecom). Ivic (1954: 159) navodi da je za socijativni odnos kljucno to da je radnja uzajamna, da oba sudionika istovremeno izvode radnju na jednak nacin, dok se pseudosocijativ razlikuje od socijativa po tome Uto se njime izraPava kakva karakteristika glavnoga aktanta. No kriterij koji navodi za odredivanje socijativnoga odnosa vrijedi samo za socijativni odnos neposrednoga tipa, dok se druge kategorije ili ne uklapaju u to odredenje ili su bliPe pseudosocijativu. Ivic (1954: 165) pseudosocijativ dijeli na pratilacki instrumental, koji otkriva okolnosti pod kojima se vrUi radnja (npr. zadrPati s teUkom mukom), instrumental karakteristicne pojedinosti, koji obiljePava dio tijela agensa dok vrUi radnju (npr. djevojka s plavim ocima) i instrumental sastavnoga dijela, koji obiljePava predmet koji je s drugim predmetom u odnosu cjeline i dijela (npr. ploca s natpisom).

U ovom se radu podjela Ivic (1954) pojednostavnjuje, eksplicitno se odreduje sintakticki status prijedloPne skupine s + instrumental, Uto rezultira preciznijim razlikovanjem dopuna i dodataka, te se prijedloPnoj skupini s + instrumental pridruPuju semanticke uloge u skladu sa suvremenim sintaktickim opisima. (3) U radu se razlikuju prijedloPna skupina s + instrumental kao dopuna s ulogom agens--teme (svadati se s kim) i teme (poceti s cim), zatim prijedloPna skupina s + instrumental kao dodatak sa znacenjem druUtva (putovati s kim), sa znacenjem nacina (cekati s nestrpljenjem) i vremena (pojaviti se s proljecem) te prijedloPna skupina s + instrumental kao postmodifikator imenice (djevojka s plavom kosom). U skladu s tim podijeljena su poglavlja u ovom radu. U drugom poglavlju analizira se prijedloPna skupina s + instrumental kao dopuna uz uzajamne glagole te kao dopuna uz fazne glagole i glagole oklijevanja i Purenja. Buduci da odredenje prijedloPne skupine s + instrumental kao dopune proizlazi iz leksicko--gramatickih svojstava glagola, posveceno je viUe pozornosti tim glagolima i njihovoj znacenjskoj podjeli. U tom se poglavlju takoder raspravlja o tome koja je uloga pridruPena prijedloPnoj skupini s + instrumental s obzirom na to da se druUtvo ili socijativ odreduje kao dodatak. U trecem poglavlju opisuje se prijedloPna skupina s + instrumental koja je dodatak, a moPe imati znacenje druUtva, nacina i vremena. U cetvrtom poglavlju analizira se prijedloPna skupina s + instrumental koja je postmodifikator imenice, a u vezi s kojom je zanimljiva mogucnost zamjene genitivnom skupinom. Cilj je rada odrediti sintakticki status prijedloPne skupine s + instrumental i odrediti semanticke uloge koje su joj pridruPene. Takav opis doprinosi analizi recenica koje sadrPavaju tu skupinu i valencijskomu opisu glagola, a ujedno i opisu padePa u hrvatskom jeziku. Primjeri u radu preuzeti su s Hrvatskoga mrePnog korpusa (http://nlp.ffzg.hr/resources/corpora/hrwac/), osim ako nije drukcije navedeno, te su katkad skraceni radi zornosti. Primjeri koji su oznaceni slovom b, c i d parafraza su primjera oznacenih slovom a.

2. PrijedloPna skupina s + instrumental kao dopuna

U radu se razlikuje prijedloPna skupina s + instrumental kao dopuna glagolima uzajamnoga znacenja i kao dopuna faznim glagolima, glagolima oklijevanja i Purenja i dr. Semanticka uloga koja je pridruPena tim dopunama ne odreduje se u ovom radu kao druUtvo ili socijativ jer se druUtvo shvaca kao dodatak. Odredenju pridruPene semanticke uloge i sintaktickim posebnostima posvetit ce se pozornost u sljedecim potpoglavljima.

2.1. PrijedloPna skupina s + instrumental kao dopuna s ulogom agens--teme

PrijedloPna skupina s + instrumental kao dopuna dolazi uz uzajamne glagole koji podrazumijevaju ukljucenost najmanje dvaju samostalnih sudionika u radnju. U primjeru (1a) glagol svadati se uzajaman je i nuPan je drugi sudionik radnje na koji radnja prelazi, ali i on ujedno vrUi radnju koja se vraca na subjekt. Taj se odnos moPe opisati kao (1b).

(1a) Ona se svada s deckom.

(1b) Ona se svada s deckom. [left right arrow] Decko se svada s njom.

Uzajamni su glagoli cesto povratni, Uto dodatno upucuje na to da je radnja koncentrirana na vrUitelje radnje. Imenska skupina oznacena nominativom ima ulogu agensa, dok se u literaturi (npr. Givon 2001, Dimitriadis 2004, Rakosi 2003, 2008, Stolz, Stroh i Urdze 2006, Siloni 2012) raspravlja o tome koja je uloga pridruPena prijedloPnoj skupini s + instrumental. Buduci da se uloga druUtva ili socijativa obicno shvaca kao dodatak, a ne dopuna, problem je kako odrediti tu ulogu prijedloPne skupine s + instrumental s obzirom na to da je rijec o dopuni. Belaj i Tanackovic Faletar (2017) odreduju tu prijedloPnu skupinu s + instrumental kao temu. Ne razlikujuci temu i pacijensa, Dimitriadis (2004) odreduje tu ulogu kao pacijensa. Buduci da je rijec o uzajamnoj radnji, sudionik oznacen nominativom i onaj prijedloPnom skupinom s + instrumental mogu se shvatiti u isto vrijeme i kao vrUitelj radnje i kao trpitelj radnje, odnosno kao agens i kao tema. Siloni (2012), koja razlikuje jednovalentne i dvovalentne uzajamne glagole, (4) navodi da je subjektu u obama slucajevima pridruPena uloga agens--teme, koja je nastala zdruPivanjem (engl. bundling) (5), dok je prijedloPnoj skupini s + instrumental pridruPena prazna uloga koja je interpretirana kao agens--tema jer je u simetricnom odnosu sa subjektom. (6) Dimitriadis (2004: 38), ne ulazeci u detaljniju raspravu, navodi da su objema dopunama pridruPene iste uloge, s tim da pozicija subjekta uvjetuje da je ukljucena inicijativa i sudjelovanje, odnosno agentivnost ili vaPnost (Dimitriadis 2008: 398), dok prijedloPna skupina s + instrumental podrazumijeva samo sudjelovanje, odnosno ne mora imati nijedno svojstvo agensa

NaglaUavajuci kako nije rijec o potpunoj simetriji, odnosno ravnopravnosti izmedu subjekta i prijedloPne skupine s + instrumental, Rakosi (2003, 2008) uvodi novu semanticku ulogu--partner--koja je pridruPena prijedloPnoj skupini s + instrumental, dok subjekt ima ulogu agensa. Partner se razlikuje od agensa po tome Uto nije pokretac radnje, nije nuPno da ima kontrolu nad radnjom i volja ne mora biti jednakoga intenziteta kao kod agensa Partner je bliPi iskustveniku nego agensu, pa ga autor smjeUta uz iskustvenika i cilj. Rakosi (2008) navodi primjere poput (3), u kojem se vidi da ne mora postojati odnos ravnopravnosti, odnosno naglaUava se tko je inicijator radnje te se pokazuje da nije rijec o nedjeljivoj simetricnosti, koja je kljucna za Dimitriadisa (2004).

(3) Nisam se svadala s njim, on se svadao sa mnom.

Naziv diskontinuirana skupina, kojom se opisuje primjere (4b) i (5b), upucuje na to da je ta skupina nastala od koordinirane skupine, odnosno da je s mjesta subjekta izdvojen jedan sudionik kao Uto to smatraju Mchombo i Ngunga (1994). Dimitriadis (2004: 28-29) ne slaPe se s tim da recenice s diskontinuiranom skupinom u primjerima (4b) i (5b) odgovaraju recenicama s koordiniranim imenskim skupinama u primjerima (4a) i (5a) jer znacenje nije identicno, odnosno recenice (4b) i (5b) informativnije su od recenica (4a) i (5a). Primjer (4a) moPe se interpretirati tako da su se grlili svi medusobno, dok primjer (4b) znaci da se decki nisu grlili s deckima niti su se cure grlile s curama. Isto tako primjer (5a) moPe se interpretirati tako da su se Ivan, Marko i Ana svadali, odnosno ne specificira se tko se s kim svadao, dok primjer (5b) govori da su s jedne strane bili Ivan i Marko, a na suprotnoj strani Ana. Primjeri (4a), (4b), (5a) i (5b) preuzeti su iz Dimitriadis (2004: 28-29) te prevedeni i prilagodeni.

(4a) Decki i cure su se grlili.

(4b) Decki su se grlili s curama.

(5a) Ivan, Marko i Ana su se svadali.

(5b) Ivan i Marko su se svadali s Anom.

Recenicu (6a) moPemo shvatiti tako da se navijaci i policija tuku medusobno, da se tuku s trecim sudionikom, te je moguca i interpretacija da tuku sami sebe, dok je u recenici (6b) jasnije da su oni na suprotstavljenim stranama, odnosno vrUe radnju jedni na drugima. Na temelju znanja o svijetu pretpostavljamo da su u primjeru (6b) inicijatori tuce navijaci, dok u primjeru (5b) ne moPemo znati tko je inicijator svade bez konteksta, Uto dovodi u pitanje Dimitriadisovu tvrdnju (2004) da poloPaj subjekta podrazumijeva inicijativu.

(6a) Navijaci i policija se tuku.

(6b) Navijaci se tuku s policijom.

Nilsen (1973: 48) upozorava da je razlika u topikalizaciji koja mijenja znacenje, a istaknutost prvoga clana uocili su i Luraghi (1986: 63), Janda (1993: 184), Matovac (2016: 131) i dr. U primjerima (4a), (5a) i (6a) istice se ravnopravnost sudionika koji imaju istu sintakticku funkciju i semanticku ulogu, dok se u primjerima s prijedloPnom skupinom s + instrumental, (4b), (5b) i (6b), poniUtava odnos potpune ravnopravnosti sudionika i naglasak je na imenskoj skupini u nominativu, odnosno sudioniku radnje kojega govornik Peli istaknuti jer ga doPivljava kao pokretaca radnje, kao vaPnijega sudionika, kao sudionika koji ima kontrolu nad radnjom ili zbog kojega drugog razloga. Sudionici nemaju istu sintakticku funkciju, odnosno nominativna imenska skupina jest subjekt, a prijedloPna skupina s + instrumental objekt. Subjektu je pridruPena uloga agensa, a objektu uloga agens--teme. Naziv agens--tema odabran je zbog toga Uto sudionik oznacen prijedloPnom skupinom s + instrumental moPe imati viUe obiljePja agensa nego prototipna tema (v. Dowty 1991), dok je naziv partner (Rakosi 2003, 2008) prikladan i za oznacivanje sudionika koji nisu nuPni za vrUenje radnje, odnosno moPe se shvatiti kao socijativ. Tako se ujedno razlikuju sudionici uz uzajamne glagole od sudionika uz glagole koji nemaju uzajamno znacenje, a pridruPena im je uloga teme.

Glagoli koji zahtijevaju prijedloPnu dopunu s + instrumental s ulogom agens--teme, kao Uto je vec receno, odreduju se kao uzajamni glagoli. Svima je zajednicko da oznacuju radnju koja pretpostavlja dva samostalna sudionika koji istodobno vrUe radnju i radnja se vrUi na njima. To su glagoli koji oznacuju kakav fizicki kontakt izmedu sudionika, s tim da taj kontakt gradira od fizickoga sukoba (9), odnosno ukljucena je negativna komponenta, do fizickoga kontakta koji se doPivljava pozitivnim (10-13). Zatim su to glagoli koji pretpostavljaju verbalnu suprotstavljenost, koja takoder gradira od svade (14-16), preko rasprave (17) do razgovora (18). Elemente fizicke i verbalne suprotstavljenosti sadrPavaju i glagoli natjecanja (19) i igranja (20). Glagoli koji izraPavaju zdruPivanje dviju strana (21-22) cine prijelaznu kategoriju izmedu glagola u cijem je znacenju ukljucena komponenta suprotstavljenosti dviju strana i glagola koji znace preklapanje ili izjednacivanje (30-31), a s glagolima zdruPivanja dviju strana povezani su glagoli koji izraPavaju raskid jedinstva (27-29). Buduci da je pojava prijedloPne skupine s + instrumental s ulogom agens-teme uvjetovana znacenjem glagola, odnosno njegovim valencijskim obiljePjima, posvetit ce se viUe pozornosti tim glagolima. Glagoli navedeni u ovom radu crpljeni su iz interne leksicko--morfoloUke baze glagola Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koja sadrPava oko 24.000 glagola kojima je odredena rekcija.

2.1.1. Suprotstavljenost dviju strana

U skupinu glagola koji izraPavaju fizicki sukob ubrajaju se glagoli bojevati, boksati (se), boriti se, (7) hrvati se, klati se, macevati se, naguravati se, natezati se, ratovati, sukobiti se, sukobljavati se i sl. (9).

(9) Tetak se hrvao s njom po sobi joU drPeci piUtolj u ruci.

Dva Piva sudionika podrazumijevaju glagoli koji oznacuju intimne fizicke kontakte, primjerice a) drpati se, grliti se, hvatati se, jebati se, ljubiti se, milovati se, Pvaliti se (10), b) hodati, ljubovati, opciti (11), c) pariti se, razmnoPavati se (12). Prijelazni glagoli pariti i razmnoPavati trovalentni su, pa tako u primjeru (13) postoji uzrocnik koji potice da dode do radnje te je sudionik oznacen prijedloPnom dopunom s + instrumental u odnosu s objektom, a ne sa subjektom.

(10) Kada si se prvi put poljubila s deckom?

(11) KaPu da je ljubovala sa plemicima i vrbovala ih da joj daju svoje zlato.

(12) Jedan muPjak pari se s nekoliko Penki.

(13) Nisam mogao doci u poziciju da parim psa s kujicom njegove pasmine.

Sljedeci glagoli koji znace verbalni sukob imaju dopunu s + instrumental: prepirati se, prepucavati se, porjeckati se, posvaditi se, posvadati se, razracunati se, sporiti se, svaditi se, svadati se, suceliti se, sukobiti se, sukobljavati se, suocavati se, suociti se, zakaciti se, zakrviti se, zavaditi se i dr. (14). Pojedini glagoli te skupine mogu oznacivati i fizicki sukob. Osim toga tu se mogu svrstati i glagoli koji imaju suprotno znacenje, odnosno dolazi do pomirenja dviju strana, npr. pomiriti se, suglasiti se.

(14) On tvrdi da se svadao s nekadaUnjim americkim ministrom obrane o raspuUtanju iracke vojske.

Pojedini glagoli mogu biti i trovalentni, kao i u primjeru (13), tako da je prva dopuna pokretac radnje, odnosno agens, a prijedloPna dopuna nije u odnosu s agensom i ne moPe se koordinirati s njim, nego je u odnosu s objektom. Drugim rijecima, u socijativnom su odnosu dva objekta jer sama radnja pretpostavlja trecega clana koji ce s drugim clanom stupiti u kontakt (Ivic 1954: 168). Znacenje recenica (15a) i (16a) te (15b) i (16b) takoder nije identicno. Oznacivanjem branitelja (15a) i seljaka (16a) prijedloPnom skupinom s + instrumental naglasak se stavlja na akuzativnu dopunu.

(15a) PokuUava zavaditi premijerku s braniteljima.

(15b) PokuUava zavaditi premijerku i branitelje.

(16a) Imam osjecaj da se Peli posvadati seljake s radnicima.

(16b) Imam osjecaj da se Peli posvadati seljake i radnike.

U skupinu glagola koji izraPavaju suprotstavljenost dviju strana mogu se svrstati i glagoli koji ne podrazumijevaju sukob, nego raspravu, koja moPe biti opuUtena ili ozbiljna te pozitivna ili negativna. To su glagoli debatirati, dijalogizirati, diskutirati, komunicirati, kontaktirati, konverzirati, konzultirati se, nagoditi se, pogoditi se, polemizirati, prodiskutirati, raspraviti, raspravljati, sloPiti se i dr. (17).

(17) ... ona o zdravstvenom odgoju debatira sa strucnjacima...

Najmanje dva sudionika pretpostavljaju i glagoli komunikacije koji izraPavaju radnju u kojoj sudionici sudjeluju, no bez Pelje za pobjedom, nego radi druUtvene interakcije, primjerice cavrljati, cuti se, caskati, divaniti, dovikivati se, nacaskati se, narazgovarati se, podivaniti, porazgovarati, procaskati, razgovarati i dr. (18).

(18) MuUkarci ce u baru radije cavrljati s plavuUama, ali brinete smatraju privlacnijima.

Ukljucenost dviju suprotstavljenih strana podrazumijevaju glagoli natjecanja, odnosno usporedivanja dviju strana, koji imaju zajednicke znacenjske elemente s glagolima koji izraPavaju fizicki i verbalni sukob, no obicno nemaju negativnu znacenjsku komponentu. To su glagoli kladiti se, mjerkati se, nadmetati se, natjecati se, trkati se, utrkivati se i dr. (19).

(19) Trkao sam se s njim na semaforu.

U skupinu glagola koji izraPavaju suprotstavljenost dviju strana svrstavaju se i glagoli igranja kojima cilj ne mora biti pobjeda, nego samo zabava: grudati se ( grudvati se), igrati se i sl. (20).

(20) Luka se grudao s prijateljima...

PrijedloPnu dopunu s + instrumental imaju i glagoli koji oznacuju kakvu pozitivnu druUtvenu interakciju dvaju sudionika koji se njome zbliPavaju, zdruPuju ili ujedinjuju. To su glagoli a) bratimiti se, bratiti se, druPiti se, okumiti se, ortaciti se, pobratimiti se, posestriti se, sprijateljiti se, zbratimiti se, zdruPiti se (21), b) bratovati, drugovati, koalirati, paktirati, prijateljevati (22). (8)

(21) Danas se Maja posestrila s Helenom i Idom pa su njih dvije automatski upale u naU krug.

(22) Prijateljevao je s Mariom Callas, Orsonom Wellesom i Albertom Moraviom.

PrijedloPna dopuna s + instrumental dolazi i uz glagole koji podrazumijevaju odvajanje, odnosno raskid jedinstva, primjerice uz glagole a) rastati se, razici se, razilaziti se, razracunati se, razracunavati se (27), b) prekinuti, raskrstiti, raskrUtavati, raUcistiti, raUciUcivati (28). Iako bi se tu ocekivala ablativna konstrukcija jer vecina glagola ima prefiks raz--koji znaci odvajanje (v. Belaj 2008: 254, Janda i Nesset 2010), ne zacuduje Uto se pojavljuje prijedloPna skupina s + instrumental analogijom po suprotnosti prema glagolima prethodne skupine koji oznacuju zdruPivanje. (9) Takoder prijedloPnom skupinom s + instrumental moPe biti oznaceno nePivo, a obicno je rijec o kakvu stavu, miUljenju ili djelu koje je ucinilo Pivo, odnosno covjek (29).

(27) Putin je u svojoj kampanji za predsjednika narodu obecao da ce se razracunati s oligarsima.

(28) A da jednostavno raUcistiU s njim?

(29) Mi joU nismo zemlja koja je potpuno raskrstila s takozvanim muUkim Uovinistickim pogledima na svijet...

2.1.2. Preklapanje dviju strana

PrijedloPna skupina s + instrumental javlja se kao dopuna uz glagole koji izraPavaju preklapanje ili spajanje dviju strana. Buduci da se u mnogim primjerima teUko moPe govoriti o ulozi agens--teme, moPemo reci da je rijec o rubnoj kategoriji koja s drugim glagolima koji izraPavaju suprotstavljenost dviju strana dijeli to da postoje dvije neovisne strane, odnosno dva sudionika, no oni ne moraju radnju vrUiti uzajamno. Od tih glagola razlikuju se i po tome Uto je prijedloPnom skupinom s + instrumental obicno oznacena strana koja je cilj ili uzor, a koja ne mora biti zahvacena radnjom (usp. primjere (21) i (22)), kao Uto je slucaj u primjeru (30), u kojem se Srbija mora promijeniti i pribliPiti Uniji, dok se Unija ne mora pribliPiti Srbiji. Glagoli koji imaju prijedloPnu skupinu s + instrumental kao dopunu i oznacuju preklapanje dviju strana jesu harmonizirati se, izjednacavati se, izjednaciti se, izjednacivati se, izmijeUati se, jednaciti se, podudarati se, poklapati se, preklapati se, preklopiti se, preplesti se, prepletati se, rimovati se, srastati, srasti, sraUcivati, stapati se, stopiti se i dr. (30).

(30) ...te precizno ispisali Uto se sve u Srbiji mora mijenjati kako bi se harmonizirala s Unijom.

Pojedini glagoli, primjerice harmonizirati, izjednacavati, jednaciti, pomijeUati, poravnati, spojiti, ujediniti, uskladiti, usporediti, usuglasiti i dr., mogu biti trovalentni tako da se uspostavlja partnerski odnos izmedu sudionika oznacenih akuzativom i prijedloPnom dopunom, koju Piper i dr. (2005: 266) odreduju kao koobjekt (31).

(31) Hrvatska treba harmonizirati svoje zakonodavstvo s europskim.

2.2. PrijedloPna skupina s + instrumental kao dopuna s ulogom teme

PrijedloPna skupina s + instrumental pojavljuje se i kada je veza sa socijativom manje ocita, odnosno kada njome nije oznacen Pivi sudionik radnje koji skupa s agensom vrUi radnju. Primjerice, uz glagole muciti se, namuciti se i pomuciti se te boriti se, iskilaviti se, kilaviti se, nositi se, patiti se kada je prijedloPnom skupinom s + instrumental oznaceno Uto nePivo (32). Pojava prijedloPne skupine s + instrumental moPe se objasniti time da se nePivo shvaca kao Pivo jer pruPa kakav otpor, odnosno otePava kakvu situaciju te agens mora s njim izaci na kraj. U tom smislu kljucna je suprotstavljenost, a ne partnerstvo, kako isticu Piper i dr. (2005: 265), a koja je ocita kada je prijedloPnom skupinom s + instrumental oznaceno Pivo (33).

(32) Samo smo se iskilavili s djecjim kolicima po onim stepenicama do hotela.

(33) ...onda dobijeU status asistenta i opet se natePeU s brucoUima...

JoU je manje ocita povezanost sa socijativnom kategorijom uz glagole ciniti, napraviti, uciniti, uz koje je prijedloPnom skupinom s + instrumental oznacen sudionik radnje na kojemu se vrUi radnja te je rijec o objektu. PrijedloPna se skupina s + instrumental moPe zamijeniti dativom kada je tema Pivo (34b), prihvatljiva je zamjena kada je tema dio tijela (35b), a najmanje je prihvatljiva (ili neprihvatljiva) kada je tema Uto nePivo (36b).

(34a) Ako iUta Pelimo napraviti s navijacima, najprije ih trebamo dobro upoznati.

(34b) Ako iUta Pelimo napraviti navijacima, najprije ih trebamo dobro upoznati.

(35a) eto si ucinila s kosom?

(35b) eto si ucinila kosi?

(36a) Vladimir eeks mora smisliti Uto ce uciniti s izvjeUtajem ministra uprave.

(36b) Vladimir eeks mora smisliti Uto ce uciniti izvjeUtaju ministra uprave.

Dakle, mogucnost zamjene prijedloPne skupine s + instrumental i dativa povezana je s hijerarhijom Pivosti, a zamjenom se dobivaju znacenjski razlicite recenice. Dativom je oznacen sudionik radnje koji je izravno zahvacen ili pogoden radnjom, dok se prijedloPnom skupinom s + instrumental ne naglaUava zahvacenost. Primjer (34a) znaci da ce se poduzeti odredene mjere koje ce neizravno utjecati na navijace, odnosno njihovo ponaUanje ili sl., a primjer (34b) znaci da ce se poduzeti mjere koje ce izravno zahvatiti ili pogoditi navijace.

PrijedloPna skupina s + instrumental pojavljuje se kao dopuna uz glagole biti, dogoditi se, zbiti se, u vezi s kojima Ivic (1954: 177) navodi kako je rijec o produktivnoj kategoriji koja se javlja i kada nema dogadanja, nego je u pitanju stanje (s njim je sve u redu), odnosno kada je rijec o nekontroliranom dogadaju (v. Palic 2010). Uz te se glagole prijedloPna skupina s + instrumental takoder moPe zamijeniti dativom kada je rijec o Pivom (37b), dok se u slucaju nePivoga dobivaju manje prihvatljive (38b) odnosno neprihvatljive recenice uz glagol biti (39b).

(37a) Do tada nisam znao Uto se tocno dogodilo s vatrogascima.

(37b) Do tada nisam znao Uto se tocno dogodilo vatrogascima.

(38a) eto ce se dogoditi s cijenom dionice?

(38b) ???eto ce se dogoditi cijeni dionice?

(39a) A Uto je s postupkom priznavanja ozljeda na radu?

(39b) *A Uto je postupku priznavanja ozljeda na radu?

Uz fazne glagole (poceti, pocinjati, zapoceti, krenuti, prestati, nastaviti, nastavljati, zavrUiti, zavrUavati, prekinuti, prekidati, stati) infinitivna se dopuna, npr. u (40a) i (41a), moPe zamijeniti prijedloPnom dopunom s + instrumental, npr. u primjerima (40b) i (41b), kada je agens Pivo ili se shvaca kao Pivo (v. Silic i Pranjkovic 2005: 187). Zamjena infinitiva i odglagolskih imenica moguca je jer obje kategorije imaju obiljePja i glagola i imenice (v. Silic i Pranjkovic 2005: 197, Belaj i Tanackovic Faletar 2014: 109). Razlikom u znacenju izmedu recenica s faznim glagolima s infinitivom i onima s odglagolskom imenicom bavili su se pojedini autori (npr. Freed 1979, Wierzbicka 1988, Duffley 1999), no objaUnjenja su manje ili viUe prihvatljiva. (10) MoPe se zakljuciti da se upotrebom infinitiva naglasak stavlja na samu radnju, dok upotrebom odglagolske imenice na dogadaj koji traje, iako je rijec o minimalnoj znacenjskoj razlici.

(40a) DruUtvo se pocelo pripremati za 80. obljetnicu utemeljenja i rada.

(40b) DruUtvo je pocelo s pripremanjem za 80. obljetnicu utemeljenja i rada.

(41a) Ako u Hrvatskoj nastavimo nagradivati neodgovorne, a kaPnjavati odgovornost...

(41b) Ako u Hrvatskoj nastavimo s nagradivanjem neodgovornih, a kaPnjavanjem odgovornosti...

Uz glagole Puriti se, oklijevati, otezati ili cekati u znacenju 'odgadati, oklijevati' (42a), kao i uz glagole pokuUavati, pokuUati (43a), rjede se javlja infinitiv od prijedloPne skupine s + instrumental, npr. u primjerima (42b) i (43b).

(42a) Vjerujemo da ce Apple poPuriti ispraviti ove pogreUke.

(42b) Vjerujemo da ce Apple poPuriti s ispravljanjem ove pogreUke.

(43a) Mogli smo pokuUati dovesti igraca sa strane.

(43b) Mogli smo pokuUati s dovodenjem igraca sa strane.

Pitanje je kako odrediti sintakticku funkciju prijedloPne skupine s + instrumental uz te glagole. (11) Mogla bi se odrediti kao predikatna dopuna, Uto se cini prihvatljivije uz fazne glagole uz koje je ceUca pojava infinitiva, te u tom slucaju nema pridruPenu semanticku ulogu, ali i kao prijedloPna dopuna, odnosno objekt, Uto je odgovor koji je prihvatljiviji u valencijskim opisima glagola. (12)

3. PrijedloPna skupina s + instrumental kao dodatak

PrijedloPna se skupina s + instrumental odreduje kao dodatak uz glagole koji je ne zahtijevaju svojim leksicko--gramatickim svojstvima, a u ovom se radu dijeli s obzirom na znacenje na prijedloPnu skupinu s + instrumental sa znacenjem druUtva ili socijativa, prijedloPnu skupinu s + instrumental sa znacenjem nacina i prijedloPnu skupinu s + instrumental sa znacenjem vremena.

3.1. PrijedloPna skupina s + instrumental kao dodatak sa znacenjem druUtva

PrijedloPna skupina s + instrumental moPe se pojaviti i uz glagole koji nisu uzajamni, odnosno glagole koji ne zahtijevaju ukljucenost dvaju Pivih sudionika kako bi se radnja izvrUila, nego je za izvrUenje radnje dovoljan jedan sudionik jer se radnja vrUi individualno (v. Ivic 1954: 170), (44a) i (45a). U tom je slucaju prijedloPnom skupinom s + instrumental oznacen Pivi sudionik koji nije nuPan za radnju i koji nije presudan da bi se radnja izvrUila (usp. Rakosi 2003), a sa sudionikom na mjestu subjekta simultano vrUi radnju i ima isti cilj, odnosno rijec je o zbrajanju radnja, (44b) i (45b).

(44a) Predsjednik pije kavu s gradanima.

(44b) Predsjednik pije kavu. + Gradani piju kavu.

(44c) Predsjednik i gradani piju kavu.

(45a) A sada idem na zasluPeni odmor s obitelji.

(45b) A sada idem na zasluPeni odmor. + A sada obitelj ide na zasluPeni odmor.

(45c) A sada ja i obitelj idemo na zasluPeni odmor.

Ivic (1954: 165) navodi da je kontakt izmedu sudionika radnje uspostavljen neovisno o radnji, zbog cega ga smatra posrednim socijativnim odnosom. U primjeru (44a) nisu potrebni gradani da bi predsjednik pio kavu, nego se podrazumijeva da tu radnju moPe izvoditi samostalno, kao Uto za odlazak na odmor nije potrebna obitelj (45a). Buduci da pojava prijedloPne skupine s + instrumental nije uvjetovana leksicko--gramatickim obiljePjima glagola, rijec je o dodatku, za razliku od prijedloPne skupine s + instrumental uz uzajamne glagole. U tom slucaju ne moPe se govoriti ni o ulozi agens--teme jer sudionici nisu istodobno i vrUitelji i trpitelji radnje, nego samo vrUitelji, odnosno prijedloPna skupina s + instrumental ima znacenje druUtva.

Kao Uto je vidljivo iz primjera (44c) i (45c), moguce je koordinirati nominativnu imensku skupinu i prijedloPnu, no njihovo znacenje nije identicno, kao ni u primjerima s uzajamnim glagolima. Ivic (1954: 164) dobro primjecuje da se konstrukcije s i razlikuju od konstrukcija s prijedloPnom skupinom s + instrumental po tome Uto prijedlog s podrazumijeva da oba sudionika vrUe radnju u isto vrijeme i na isti nacin, odnosno rijec je o jedinstvenoj radnji, dok i ne mora to podrazumijevati, odnosno rijec je o zbroju pojedinacnih jednakih radnja, za Uto navodi primjer Obilazit cemo te ja i sestra. nasuprot primjeru Obilazit cu te sa sestrom. Drugim rijecima, razlika je u tome da se s prijedloPnom skupinom s + instrumental radnja shvaca kolektivno, rijec je o jednom dogadaju, dok se recenice s imenskim skupinama koordiniranima veznikom i mogu interpretirati i kolektivno i distribuirano, kada je rijec o viUe nepovezanih dogadaja.

Cesta je pojava da se prijedloPnom skupinom s + instrumental oznacuje nePivi sudionik koji ne vrUi radnju, stoga se ne moPe govoriti o agensu ili koagensu, a isto tako ni o tipicnom druUtvu. Na sudioniku oznacenom prijedloPnom skupinom s + instrumental ne vrUi se radnja izraPena glagolom, nego je prostorno i vremenski uz agensa dok vrUi radnju. U primjeru (46a) ja trcim, ali ne trce utezi (46b), oni se nalaze uz agensa dok on vrUi radnju, ne sudjeluju aktivno u radnji, no utjecu na njezinu kvalitetu. (13) Recenice se mogu preoblikovati tako da se prijedloPna skupina s + instrumental preoblikuje u akuzativnu dopunu uz glagol nositi ili imati ili glagolski prilog (46c).

(46a) Za cvrstocu tijela trcim s utezima.

(46b) Ja trcim. + *Utezi trce.

(46c) Za cvrstocu tijela trcim tako da nosim / imam utege / noseci utege / imajuci utege.

U vezi s primjerom (46a) moPe se govoriti o nepravom socijativu, kao Uto cini Ivic (1954), ali i o nacinu jer trcanje s utezima utjece na samu radnju i katkad je teUko razgraniciti je li u pitanju nacinska ili pseudosocijativna interpretacija. Stoga cemo zakljuciti da ima zajednicke znacenjske komponente i sa socijativom i s nacinom i moPe se smatrati prijelaznom kategorijom. Ako se socijativ odredi iskljucivo kao Pivi sudionik, tada je rijec o nacinskoj interpretaciji.

3.2. PrijedloPna skupina s + instrumental kao dodatak sa znacenjem nacina

PrijedloPnom skupinom s + instrumental oznacuje se kakav osjecaj, osobina ili raspoloPenje koje prati agensa dok vrUi radnju i tako je nacinski odreduje (v. Ivic 1954: 195, StaniUeva 1958: 57, Janda 1993: 184, Palic 2007: 118). Ti osjecaji jesu dio vrUitelja radnje, prisutni su dok traje radnja, ali ne sudjeluju aktivno u radnji i po tome se razlikuju od socijativa. U primjeru (47) jasna je veza izmedu sredstva i nacina jer se srce smatra organom kojim iskustvenik voli, dok u primjeru (48) postoji veza izmedu socijativa i nacina jer ljubav nije sredstvo kojim tko obavlja svoju duPnost, nego ljubav prati agensa dok to cini. U pojedinim primjerima prijedloPna skupina s + instrumental moPe se zamijeniti prilogom, primjerice nestrpljivo u (49), pozorno u (50). (14)

(47) Volim ga svim srcem.

(48) Osoba koja obavlja svoje duPnosti s ljubavlju ima puno vece Uanse da dobije unapredenje na poslu.

(49) Sada svi s nestrpljenjem ocekujemo izvjeUce iz Londona.

(50) Posjetitelji su s pozornoUcu razgledavali naUe eksponate.

Osim raspoloPenja ili osjecaja radnju moPe pratiti i vanjsko ocitovanje unutarnjega raspoloPenja ili osjecaja, kao u primjeru (51), koji znaci da se s tugom, nostalgijom, sjetom ili sl. prisjeca veceri.

(51) Otac Marijan i danas se sa suzama u ocima prisjeca veceri u kojoj mu je Pivot nepovratno promijenjen.

3.3. PrijedloPna skupina s + instrumental kao dodatak sa znacenjem vremena

Za pojavu prijedloPne skupine s + instrumental sa znacenjem vremena navodi se da je kljucan paralelizam izmedu vremenskoga odsjecka i trajanja glagolske radnje (Ivic 1954: 183, Pranjkovic 2001: 17, Belaj i Tanackovic Faletar 2014: 491). VaPno je naglasiti da je prisutan i odnos uzrocnosti ili uzrocno--posljedicni odnos, pa je u primjeru (52) njegov dolazak ujedno i uzrok promjene u Ukolstvu, a u primjeru (53) ljepUe vrijeme i viUe temperature uzrokuju pojavu krpelja.

(52) Primijetila sam da su se s njegovim dolaskom u Ukolstvu pocele dogadati pozitivne promjene.

(53) S ljepUim vremenom i viUim temperaturama stigao je i viUi rizik od opasnosti koje predstavljaju krpelji.

Ivic (1954: 183) smatra da je do pojave prijedloPne skupine s + instrumental sa znacenjem vremena doUlo zbog redukcije razlicitih komponenata socijativnoga odnosa od kojih je jedna znacenje vremenskoga paralelizma.

4. PrijedloPna skupina s + instrumental kao postmodifikator imenice

PrijedloPnom skupinom s + instrumental oznacen je dio agensa koji je neotudiv (dio tijela) ili otudiv (kakav predmet). Takoder moPe biti rijec o kakvu stalnom svojstvu (djevojka s plavim ocima) ili privremenom svojstvu (djevojka s raspuUtenom kosom). Ivic (1954: 201) naziva tu kategoriju instrumentalom karakteristicne pojedinosti jer je prijedloPnim izrazom obiljePen dio tijela agensa >>koji se u trenutku vrUenja glagolske radnje nalazi u odredenom stanju, koji nosi odredenu osobinu<<. Prema tome od prototipnoga socijativnog instrumentala razlikuje se po tome Uto nije ravnopravan sudionik radnje koji skupa s agensom vrUi radnju, nego dio agensa (ili pacijensa) pa je zbog toga u podredenom poloPaju u odnosu na njega. Rijec je o unutarsudionickom odnosu (engl. intra--participant relation) za razliku od prethodnih slucajeva u kojima je rijec o medusudionickom odnosu (engl. inter--participant relation) (v. Stolz, Stroh i Urdze 2006).

Kada je rijec o dijelu tijela, obvezan je pridjev, koji moPe biti izostavljen, ali mora biti kontekstualno poznat. Tako ako se govori o Peni s kosom, pretpostavlja se da ima posebnu kosu i po tome je govornici znaju. Primjer (54a) moPe se preoblikovati tako da se prijedloPna skupina s + instrumental zamijeni genitivnom skupinom (54b), koja je moguca samo kada se svojstvo odnosi na sudionika u cjelini, katkad i pridjevom ako postoji (54c) ili zavisnom recenicom s glagolom imati (54d).

(54a) Aene s plavom kosom se osjecaju privlacnije.

(54b) Aene plave kose osjecaju se privlacnije.

(54c) Plavokose Pene osjecaju se privlacnije.

(54d) Aene koje imaju plavu kosu osjecaju se privlacnije.

Zamjena prijedloPne skupine s + instrumental genitivnom skupinom nije moguca kada se svojstvo ne odnosi na sudionika u cjelini, nego na pojedini dio tijela (55) (v. Ivic 1954: 205), kada se izdvaja kakvo negativno svojstvo, odnosno bolest ili tjelesni nedostatak (56) (v. Kuna 2002: 178, Omerovic 2011: 140) te kada nije rijec o fizickom svojstvu (57).

(55) Imam krupne oci s dugim trepavicama.

(56) Socijalna prava osoba s mentalnom retardacijom ostvaruju se pomocu brojnih zakonskih i drugih propisa.

(57) Svi predavaci su prakticari s dugogodiUnjim radnim iskustvom u podrucju financija.

Kada je rijec o otudivom dijelu, pridjev nije obvezan (58a) (v. Ivic 1954: 204, Belaj i Tanackovic Faletar 2017: 261ff), te se prijedloPna skupina s + instrumental ne moPe zamijeniti genitivnom skupinom. Tocnije, ti se primjeri mogu preoblikovati tako da se upotrijebi glagol imati (58b), ali osim glagola imati katkad se moPe upotrijebiti i glagol nositi (58c), Uto nije moguce, naravno, kada je rijec o integralnom dijelu sudionika.

(58a) Ljudi s naocalama izgledaju profesionalnije.

(58b) Ljudi koji imaju naocale izgledaju profesionalnije.

(58c) Ljudi koji nose naocale izgledaju profesionalnije.

PrijedloPnim instrumentalom oznacuju se i svojstva nePivih sudionika, odnosno oznacen je sastavni dio odredenoga predmeta, (59a) i (60a), Uto je ocito i zbog toga Uto se recenice mogu preoblikovati u recenice s glagolom imati, (59b) i (60b).

(59a) Najskuplje su knjige s velikim brojem fotografija.

(59b) Najskuplje su knjige koje imaju velik broj fotografija.

(60a) Dugo vremena najomiljeniji su bili okrugli zidni satovi s jednostavnim znamenkama i kazaljkama.

(60b) Dugo vremena najomiljeniji su bili okrugli zidni satovi koji imaju jednostavne znamenke i kazaljke.

Stanje dijela tijela agensa moPe utjecati na kvalitetu radnje, stoga se u pojedinim primjerima moPe govoriti o kategoriji koja je izmedu instrumentala karakteristicne pojedinosti, odnosno kvalitativnoga instrumentala i nacina, primjerice koracati s uzdignutom glavom, kao Uto navodi Ivic (1954: 203).

5. Zakljucak

PrijedloPna skupina s + instrumental moPe biti dopuna glagola, dodatak ili postmodifikator imenice. PrijedloPna skupina s + instrumental javlja se kao dopuna glagola uzajamnoga znacenja koji pretpostavljaju (najmanje) dva samostalna sudionika potrebna za vrUenje radnje. Rijec je o glagolima koji izraPavaju fizicki sukob (npr. hrvati se), intimne fizicke kontakte (npr. ljubiti se), verbalni sukob (npr. svadati se), raspravljanje (npr. debatirati), komunikaciju radi druUtvene interakcije (npr. caskati), natjecanje (npr. trkati se), igranje (npr. grudati se), zatim zdruPivanje (npr. bratimiti se) ili raskid jedinstva (npr. rastati se). Kao Uto je pokazano u poglavlju 2.1., recenice s koordiniranim imenskim skupinama na mjestu subjekta i recenice s nominativnom imenskom skupinom i prijedloPnom skupinom nisu znacenjski identicne. PrijedloPnom skupinom s + instrumental oznaceno je Pivo bice na kojemu nije naglasak, odnosno govornik ga smatra manje istaknutim clanom, bilo zbog toga Uto nije pokretac radnje, ne sudjeluje u radnji jednakim intenzitetom ili voljom kao agens bilo zbog kojega drugog razloga. Buduci da taj sudionik najceUce ima obiljePja i agensa, semanticka uloga pridruPena prijedloPnoj dopuni u radu se odreduje kao agens--tema. PrijedloPna skupina s + instrumental javlja se uz glagole koji izraPavaju preklapanje ili spajanje dviju strana (npr. harmonizirati se) (poglavlje 2.1.2), a od glagola koji izraPavaju suprotstavljanje dviju strana (poglavlje 2.1.1.) razlikuju se po tome Uto je prijedloPnom skupinom obicno oznacena strana koja je cilj ili uzor i ne mora biti zahvacena radnjom. PrijedloPnoj je skupini s + instrumental ujedno pridruPena i uloga teme kada je njome oznacen nePivi sudionik radnje koji ne vrUi radnju s agensom, nego mu pruPa kakav otpor (npr. muciti se). Uloga teme pridruPena je prijedloPnoj skupini s + instrumental uz glagole poput uciniti i dogoditi se uz koje se moPe pojaviti i dativna dopuna kada je tema Pivo. Uz fazne glagole i glagole Purenja i oklijevanja takoder se javlja prijedloPna skupina s + instrumental, a moPe se odrediti kao predikatna dopuna, te u tom slucaju nema pridruPenu semanticku ulogu, ili kao prijedloPna dopuna, te u tom slucaju ima pridruPenu ulogu teme, ovisno o pristupu koji se zastupa (poglavlje 2.2).

PrijedloPna skupina s + instrumental odreduje se kao dodatak uz glagole koji je ne zahtijevaju svojim leksicko--gramatickim obiljePjima, a u tom slucaju ima znacenje druUtva ili socijativa, nacina ili vremena. DruUtvo podrazumijeva Pivo bice koje simultano s agensom vrUi radnju, no radnja je moguca i bez njega (poglavlje 3.1.). Kada je oznaceno nePivo bice, obicno se govori o pseudosocijativu, a sudionik je izraPen prijedloPnom skupinom s + instrumental zbog toga Uto se nalazi u blizini agensa i prisutan je dok agens vrUi radnju. U pojedinim slucajevima prisutnost nePivoga sudionika moPe utjecati na kvalitetu radnje, stoga se moPe odrediti nacinom. PrijedloPna skupina s + instrumental ima znacenje nacina i kada je njome oznaceno kakvo raspoloPenje ili osobina koja prati agensa dok vrUi radnju (poglavlje 3.2.). Osim znacenja nacina s + instrumental moPe imati i znacenje vremena koje se pojavljuje zbog simultanosti, odnosno paralelizma, a ujedno je prisutno i uzrocno ili uzrocno--posljedicno znacenje (poglavlje 3.3.).

PrijedloPna se skupina s + instrumental upotrebljava i kao postmodifikator imenice koji oznacuje odredeni dio tijela sudionika ili kakav predmet koji ima uza se, a moPe se upotrijebiti i za oznacivanje sastavnoga dijela nePivoga sudionika (poglavlje 4.).

ObiljePavanjem sudionika prijedloPnom skupinom s + instrumental moPe se reci da ga se >>degradira<<, odnosno uvijek je rijec o manje istaknutom sudioniku radnje. Naime, u recenicama s uzajamnim glagolima koje na mjestu subjekta imaju koordinirane imenske skupine moPe se govoriti o simetricnosti, no ona se dokida kada se jedan sudionik izrazi prijedloPnom skupinom s + instrumental jer se tada istice sudionik u nominativu. Slabija istaknutost ocita je i u primjerima s glagolima ciniti, dogoditi se i sl., uz koje se kada je Pivo oznaceno dativom, naglaUava njegova zahvacenost ili pogodenost radnjom, dok prijedloPna skupina s + instrumental upucuje na to da je radnjom zahvacen neizravno. Uz trovalentne glagole (npr. pariti, posvadati, harmonizirati i sl.) akuzativom je oznacen sudionik koji se Peli naglasiti, odnosno onaj koji je govorniku vaPniji zbog odredenoga razloga.

MoPe se uociti da je tocna pretpostavka Belaja i Tanackovica Faletara (2014) da je za instrumental kljucan paralelizam; tako je prijedloPnom skupinom s + instrumental oznacen Pivi sudionik koji s agensom vrUi uzajamnu radnju ili simultano s njim vrUi radnju koja nije uzajamna, zatim nePivi sudionik koji se nalazi uz agensa dok vrUi radnju, osjecaj ili raspoloPenje koje prati agensa, dogadaj koji se javlja istodobno s drugim dogadajem ili kakva karakteristika sudionika radnje ili predmet koji je uz njega dok vrUi radnju.

Ovaj je rad sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost projektom UIP--2017-05-7169.

Literatura

Baric, Eugenija i dr. (1997). Hrvatska gramatika. Zagreb: ekolska knjiga.

Belaj, Branimir (2008). Jezik, prostor i konceptualizacija. Shematicna znacenja hrvatskih glagolskih prefiksa. Osijek: SveuciliUte Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Belaj, Branimir i Goran Tanackovic Faletar (2014). Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Imenska sintagma i sintaksa padePa. Zagreb: Disput.

Belaj, Branimir i Goran Tanackovic Faletar (2017). Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Sintaksa jednostavne recenice. Zagreb: Disput.

Birtic, Matea (2017). Usporedba sintaktickih dopuna u e--Glavi i srodnim valencijskim modelima. Rasprave: casopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2: 263-284.

Blake, Barry J. (2004). Case. Cambridge: Cambridge University Press, http://dx.doi.org/10.1017/CBO9781139164894.

BoUkovic, Aeljko (2006). Case Checking versus Case Assignment and the Case of Adverbial NPs. Linguistic Inquiry 37: 522-533.

Brac, Ivana (2017). Instrumentalne imenske skupine sa znacenjem sredstva i nacina. Rasprave: Casopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2: 311-330.

Croft, William (1993). Case Marking and the Semantics of Mental Verbs. Pustejovsky, James, ur. Semantics and the Lexicon. Dordrecht: Kluwer Academic, 55-72, http://dx.doi.org/10.1007/978-94-011-1972-6_5.

Dimitriadis, Alexis (2004). Discontinuous reciprocals. Dostupno na: http://www.hum.uu.nl/medewerkers/a.dimitriadis/papers/discon-long-ms04.pdf (15. veljace 2018.).

Dimitriadis, Alexis (2008). Irreducible symmetry in reciprocal constructions. Konig, Ekkehardi Volker Gast, ur. Reciprocals and Reflexives: Theoretical and Typological Explorations. Berlin - New York: Mouton de Gruyter, 375-410.

Dowty, David (1991). Thematic Proto--Roles and Argument Selection. Language 67/3: 547-619, http://dx.doi.org/10.2307/415037.

Duffley, Patrick J. (1999). The Use of the Infinitive and the -ing after Verbs Denoting the Beginning, Middle and End of an Event. Folia Linguistica 33/3-4: 295-331, http://dx.doi.org/10.1515/flin.1999.33.3-4.295.

Fillmore, Charles J. (1968). The Case for Case. Bach, Emmon i Robert T. Harms, ur. Universals in Linguistic Theory. London: Holt, Rinehart i Winston, 1-88.

Freed, Alice F. (1979). The semantics of English aspectual complementation. Dordrecht: D. Reidel Publishing Company, http://dx.doi.org/10.1007/978-94-009-9475-1.

Givon, Talmy (2001). Syntax: An introduction. Volume I. Amsterdam--Philadelphia: John Benjamins Publishing Company, http://dx.doi.org/10.1075/z.syns.

Hein, Bernd, Ulrike Claudi i Frederike Hunnemeyer (1991). Grammatikalization. A Conceptual Framework. Chicago--London: The University of Chicago Press (prema Stolz 1996).

Ivic, Mika (1954). [phrase omitted]. Beograd: Srpska akademija nauka.

Janda, Laura A (1993). A Geography of Case Semantics. The Czech Dative and the Russian Instrumental. Berlin--New York: Mouton de Gruyter, http://dx.doi.org/10.1515/9783110867930.

Janda, Laura i Tore Nesset (2010). Taking apart Russian raz-. The Slavic and East European Journal 54/3: 477-502.

Karabalic, Vladimir (2011). Sintaksa glagola nepotpunog znacenja u hrvatskom i njemackom jeziku na primjeru modalnih glagola. Suvremena lingvistika 72: 171-185.

Kuna, Branko (2002). Atributni genitiv u hrvatskome standardnom jeziku. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet SveuciliUta u Zagrebu.

Langacker, Ronald W. (1987). Foundations of Cognitive Grammar. Volume I. Theoretical Prerequsites. Stanford: Stanford University Press.

Langacker, Ronald W. (1991). Concept, Image, and Symbol. The Cognitive Basis of Grammar. Berlin--New York: Mouton de Gruyter.

Levin, Beth i Milka Rappaport Hovav (2005). Argument Realization. New York: Cambridge University Press, http://dx.doi.org/10.1017/CBO9780511610479.

Luraghi, Silvia (1986). On the Distribution of lnstrumental and Agentive Markers for Human and Non--Human Agents of Passive Verbs in Some lndo--European Languages. Indogermanische Forschungen 91: 48-66.

Luraghi, Silvia (2001). Some remarks on Instrument, Comitative, and Agent in Indo--European. Sprachtypologie und Universalienforschung 54/1: 385-401.

Matovac, Darko (2016). Prijedlozi u hrvatskome jeziku. Znacenje, prostorni odnosi i konceptualizacija. Zagreb: Hrvatska sveuciliUna naklada.

Mchombo, Sam A i Armindo S. A Ngunga (1994). The syntax and semantics of the reciprocal construction in Ciyao. Linguistic Analysis 24: 3-31 (prema Dimitriadis 2004).

Mrazek, Roman (1964). [phrase omitted]. [phrase omitted]. Prag: Statni pedagogicke nakladatelstvi.

Nilsen, Don L. F. (1973). The instrumental case in English: Syntactic and semantic considerations. The Hague--Paris: Mouton.

Omerovic, Mrela (2011). Nekongruentni atribut u bosanskome jeziku. Sarajevo: Slavisticki komitet.

Oraic RabuUic, Ivana (2017). Podjela konstrukcija sa se u hrvatskom jeziku. Suvremena lingvistika 84: 173-197.

Palic, Ismail (2007). Sintaksa i semantika nacina. Sarajevo: Naucna biblioteka Slovo.

Palic, Ismail (2010). Dativ u bosanskome jeziku. Sarajevo: Naucna biblioteka Slovo.

Palmer, Martha, Daniel Gildea i Nianwen Xue (2010). Semantic Role Labeling. San Rafael: Morgan & Calypool, http://dx.doi.org/10.2200/S00239ED1V01Y200912HLT006.

Piper, Predrag i dr. (2005). [phrase omitted]. Beograd: Institut za srpski jezik SANU, Beogradska knjiga i Matica srpska.

Potebnja, Aleksandr Afans'evic (1888/1954). [phrase omitted] CCCP. Dostupno na: http://elib.gnpbu.ru/text/potebnya_iz-zapisok-po-russkoy-grammatike_t1-2_1958/go,2;fs,1/ (12. veljace 2018.).

Pranjkovic, Ivo (2001). Druga hrvatska skladnja. Sintakticke rasprave. Zagreb: Hrvatska sveuciliUna naklada.

Radford, Andrew (2009). An Introduction to English Sentence Structure. Cambridge: Cambridge University Press, http://dx.doi.org/10.1017/CBO9780511800924.

Rakosi, Gyorgy (2003). Comitative arguments in Hungarian. Heeren, Willemijn, Dimitra Papangeli i Evangelia Vlachou, ur. Uil-OTS Yearbook. Utrecht: Utrecht University, 47-57.

Rakosi, Gyorgy (2008). The inherently reflexive and the inherently reciprocal predicate in Hungarian: Each to their own argument structure. Konig, Ekkehard i Volker Gast, ur. Reciprocals and reflexives. Theoretical and typological explorations. Berlin--New York: Mouton de Gruyter, 411-450.

Reinhart, Tanya (2002). The Theta System--an overview. Theoretical Linguistics 28: 229-290, http://dx.doi.org/10.1515/thli.28.3.229.

Reinhart, Tanya i Tal Siloni (2005). The Lexicon--Syntax Parameter: Reflexivization and Other Arity Operations. Linguistic Inquiry 36/3: 389-436, http://dx.doi.org/10.1162/0024389054396881.

Shroyer, Thomas Gilmore (1969). An Investigation of the semantics of English sentences as a proposed basis for language curriculum materials. Doktorska disertacija, The Ohio State University.

Silic, Josip i Ivo Pranjkovic (2005). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uciliUta. Zagreb: ekolska knjiga.

Siloni, Tal (2012). Reciprocal verbs and symmetry. Natural Language and Linguistic Theory 30: 261-320, http://dx.doi.org/10.1007/s11049-011-9144-2.

StaniUeva, D. S. (1958). [phrase omitted]. BernUtejn. Samuil Borisovic, ur. [phrase omitted]. Moskva: Akademija nauk SSSR, 41-75.

Stassen, Leon (2000). AND-languages and WITH-languages. Linguistic Typology 4: 1-54, http://dx.doi.org/10.1515/lity.2000.4.1.1.

Stolz, Thomas (1996). Some instruments are really good companions--some are not. On syncretism and the typology of instrumentals and comitatives. Theoretical Linguistics 23: 113-200.

Stolz, Thomas, Cornelia Stroh i Aina Urdze (2006). On Comitatives and Related Categories. A Typological Study with Special Focus on the Languages of Europe. Berlin--New York: Mouton de Gruyter.

Van Valin, Robert D. i David P. Wilkins (1996). The Case for 'Effector': Case Roles, Agents, and Agency Revisited. Shibitani, Masayoshi i Sandra A. Thompson, ur. Grammatical Constructions: Their Form and Meaning. Oxford: Oxford University Press, 289-322.

Van Valin, Robert D. i Randy J. LaPolla (1997). Syntax: Structure, Meaning and Function. Cambridge: Cambridge University Press, https://doi.org/10.1017/CBO9781139166799.

Wierzbicka, Anna (1988). The Semantics of Grammar. Amsterdam--Philadelphia: John Benjamins Publishing Company, http://dx.doi.org/10.1075/slcs.18.

The prepositional phrases 'with' + instrumental in Croatian

The aim of this paper is to define the prepositional phrase s 'with' + instrumental as a complement, an adjunct or as a noun postmodifier, and to define which semantic role is assigned to it. The analysis improves verb valency description and case description in the Croatian language. The prepositional phrase is a complement of the reciprocal verbs, which require two participants and which are divided into several groups according to their meaning (verbs of physical conflict, intimate physical contact, verbal conflict, discussion, conversation, competition, play, amalgamate verbs, split verbs, verbs of overlapping between two sides). With those verbs, the role of the Agent--Theme has been assigned to the prepositional complement. The prepositional phrase as a complement also comes with aspectual verbs and verbs of lingering and rushing, in which case the association with the comitative is less obvious. In that case, the prepositional phrase can be defined as a predicate complement without the semantic role, or the prepositional complement with the role Theme. The prepositional phrase is an adjunct with verbs that usually do not involve two participants, and it has the comitative role. As an adjunct, it also appears with the meaning of the manner or time. As a noun postmodifier, it is used to describe a feature of the Agent or Patient's body part, or a feature of the object belonging to the Agent, Theme or Patient. The paper describes the possibilities of alternation of the prepositional phrase with other phrases and the semantic consequences caused by those alternations.

Kljucne rijeci: prijedlog s, instrumental, uzajamni glagoli, socijativ, postmodifikator imenice, hrvatski jezik

Keywords: preposition s 'with', instrumental, reciprocal verbs, comitative, noun postmodifier, Croatian

Ivana Brac

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

ibrac@ihjj.hr

https://doi.org/10.22210/suvlin.2018.085.01

(1) U literaturi o slavenskim jezicima (Potebnja 1958: 434ff, StaniUeva 1958: 41ff, Mrazek 1964: 19ff) navodi se da se u praslavenskom, a tako i starijim razdobljima slavenskih jezika socijativ izraPavao besprijedloPnim instrumentalom, u vezi s cim Ivic (1954: 211ff) izraPava sumnju. Ivic (1954) navodi da se besprijedloPni instrumental u starijim razdobljima slavenskih jezika, a tako i >>srpskohrvatskoga<< javljao samo u slucajevima kada je rijec o pseudosocijativu, odnosno u znacenju nacina (radovati se cijelom obitelji) i uz pratilacki instrumental (sluUati neobicnom paPnjom), Uto se povezuje sa znacenjem sredstva, te uz glagole sjediniti se, spojiti se, dok se socijativni instrumental javljao s prijedlogom s. U praslavenskom se prijedlog s upotrebljavao samo kada su dva neovisna sudionika vezana u zajednicu u trenutku vrUenja radnje, a kasnije se poceo upotrebljavati i za zajednicu dvaju pojmova u kojoj jedan bliPe odreduje drugi, odnosno njegov je sastavni dio (Ivic 1954: 221-222). Tako je u starijim >>srpskohrvatskim<< govorima bila jasna podjela: prijedlog s upotrebljavao se u socijativnim konstrukcijama, besprijedloPni instrumental u pseudosocijativnim i uz kategoriju sredstva. Kasnije se upotreba prijedloga s proUirila i na pseudosocijativne kategorije, a u danaUnje vrijeme prijedlog s prodire i u kategoriju oruda ako nije jasno istaknuta povezanost agensa i sredstva. Prijedlog s u suvremenom hrvatskom jeziku upotrebljava se uz glagole koji leksicki dodjeljuju instrumental, primjerice upravljati, rukovoditi, manipulirati i sl., kada je dopuna kvantifikacijska skupina, a kako bi se provjerio padeP (v. Silic i Pranjkovic 2005: 143, BoUkovic 2006), npr. Jedan upravitelj upravlja s 500 stambenih jedinica, ali se cesto upotrebljava i bez kvantifikacijske skupine, npr. Niti cu im dopustiti da sa mnom manipuliraju, niti da upravljaju s mojim vremenom, i uz sredstvo, npr. Kada se Bilbo susreo s Gollumom, razmotrio je mogucnost da ga ubije s macem, ali ga je ipak poUtedio, no time se necemo baviti u ovom radu.

(2) Sredstvo i druUtvo cine kontinuum i postoje pristupi koji smatraju da se druUtvo razvilo iz sredstva, a argument je to Uto druUtvo zahtijeva viUe morfoloUkoga obiljePivanja (Hein, Claudi i Hunnemeyer 1991, Stolz 1996, Givon 2001 i dr.), ali i pristupi koji smatraju da se sredstvo razvilo iz druUtva, a do dodatnoga morfoloUkog obiljePivanja druUtva doUlo je da bi se izbjegao sinkretizam sa sredstvom. Tocnije, razvoj je iUao od prostora preko socijativa do sredstva (Luraghi 2001).

(3) U podjeli na dopune i dodatke polazi se od pristupa teorije valentnosti koji se primjenjuje u Bazi hrvatskih glagolskih valencija (v. Birtic 2017). Od toga opisa ovaj rad odstupa po tome Uto se dopunama pridruPuju semanticke uloge, a ne opisi sudionika. Kao Uto je poznato, popis semantickih uloga razlikuje se od autora do autora. Pod ulogom agensa najceUce se podrazumijeva Pivi, voljni, svjesni pokretac radnje, tema je sudionik radnje koji se nalazi na odredenom mjestu ili mijenja mjesto, dok je pacijens sudionik cije se stanje mijenja (npr. Van Valin i LaPolla 1997). Katkad je teUko odredenomu sudioniku pripisati ulogu teme ili pacijensa s obzirom na to da ne odgovara danim definicijama, stoga pojedini autori ne razlikuju te dvije uloge, kao Uto je cinio i Fillmore (1968) pod nazivom objektiva (engl. Objective), te ih nazivaju tema (npr. Radford 2009), pacijens/tema (npr. Levin i Rappaport Hovav 2005) ili pacijens (npr. Givon 2001, Blake 2004). Razlikovanje tih dviju uloga prema navedenim definicijama teUko je primjenjivo i u pristupima koji se bave automatskim oznacivanjem semantickih uloga (v. Palmer, Gildea i Xue 2010). Dowty (1991: 577) navodi da je razlika u tome Uto je pacijens nuPno uzrocno zahvacen djelovanjem drugoga sudionika, dok tema ne mora biti. U ovom se radu uloga teme shvaca u najUirem smislu kao sudionik koji se nalazi na odredenom mjestu, mijenja mjesto ili se na njemu vrUi radnja, dok je pacijens sudionik cije se stanje nuPno mijenja djelovanjem agensa. VrUitelj i trpitelj rabe se u tradicionalnom smislu (npr. Baric i dr. 1997), odnosno ne misli se na makrouloge vrUitelja i trpitelja kako se odreduju u okviru gramatike uloge i referencije (Van Valin i LaPolla 1997) jer bi se socijativ trebao odrediti kao vrUitelj s obzirom na to da ga Van Valin i Wilkins (1996: 306) smjeUtaju uz agensa, silu, sredstvo i dr. Za pregled rasprave o socijativu kao dubinskom ili povrUinskom padePu v. Stolz, Stroh i Urdze (2006).

(4) Reinhart i Siloni (2005) i Siloni (2012) smatraju da povratni glagoli nastaju univerzalnom operacijom redukcije dopune prijelaznoga glagola (engl. arity operation), a ovisno o jeziku, odnosno leksicko--sintaktickom parametru ta ce se operacija izvrUiti u leksikonu ili sintaksi, a takoder se primjenjuje i na uzajamne glagole te medijalne i pasivne konstrukcije. Prema tome razlikuju se dvije vrste uzajamnih glagola: leksicki uzajamni glagoli, koji su simetricni, odnosno oznacuju jedinstven, atomican dogadaj, i sintakticki uzajamni glagoli, koji oznacuju zbroj poddogadaja. Leksicki uzajamni glagoli cine zatvoren skup i relativno ih je malo, a karakteristicni su za istocnoslavenske jezike, hebrejski, madarski i engleski, dok su sintakticki uzajamni glagoli karakteristicni za romanske, germanske, juPnoslavenske i zapadnoslavenske jezike te grcki. Leksicki uzajamni glagoli dopuUtaju diskontinuirane uzajamne konstrukcije u kojima se odnos uzajamnosti izraPava izmedu subjekta i sudionika oznacena prijedlogom s (engl. oblique phrase) (John corresponds with Mary. 'John se dopisuje s Mary.'), za razliku od prototipnih uzajamnih konstrukcija u kojima se odnos uzajamnosti izraPava izmedu sudionika koji su na mjestu subjekta (John and Mary correspond. 'John i Mary se dopisuju.'). Hrvatski je svrstan medu jezike koji tvore uzajamne glagole sintakticki, Uto bi znacilo da ne dopuUtaju diskontinuirane konstrukcije, no one ipak postoje. To se moPe objasniti time da hrvatski ima i leksicki i sintakticki tvorene uzajamne glagole ili time da i sintakticki dopuUtaju diskontinuirane konstrukcije. Dimitriadis (2004) navodi da je u tim slucajevima rijec ipak o leksickim glagolima te da su uzajamni glagoli tvoreni u leksikonu prisutni u svim jezicima. Siloni (2012: 300ff) zakljucuje da su moguci izolirani leksicki uzajamni glagoli i u jezicima koje svrstava u sintakticke (usp. Dimitriadis 2004: 12, fn. 8). Za pojavu diskontinuiranih skupina, odnosno prijedloPne skupine Dimitriadis (2004, 2008) smatra da nije kljucno to da su glagoli tvoreni u leksikonu, nego da oznacuju dogadaj koji je nedjeljivo simetrican (engl. irreducibly symmetric event), a koji, uvjetno receno, odgovaraju leksicki uzajamnim glagolima, u kojima je sudjelovanje dvaju sudionika identicno i ne moPe se podijeliti na poddogadaje, odnosno nije zbroj simultanih poddogadaja. Ti dogadaji ne dopuUtaju dvostruku interpretaciju, koja je moguca u primjeru (2a), koji se moPe tumaciti tako da je svaki sudionik udario drugoga pet puta, pa je sve skupa deset udaraca, ili je pet udaraca sveukupno, dok u primjeru (2b) nije moguca interpretacija da je rijec o deset susreta. Primjeri (2a) i (2b) preuzeti su iz Dimitriadis (2004: 19) te prevedeni i prilagodeni.

(2a) Petar i Marko su se udarili pet puta.

(2b) Petar i Marko su se sreli pet puta.

Dimitriadis (2004) smatra da su glagoli koji su nedjeljivo simetricni primarno dvovalentni, odnosno imaju nominativnu i prijedloPnu dopunu, a jednovalentni glagoli nastaju od dvovalentnoga glagola dodatnom operacijom refleksivizacije tako da se izjednacuju dvije dopune glagola.

(5) Naziv zdruPivanje preuzet je iz Oraic RabuUic (2017).

(6) Siloni (2012: 309-311), pozivajuci se na Reinhart (2002), smatra da tematske uloge odreduju dva svojstva: c, koje odreduje je li dopuna uzrocnik dogadaja (engl. Cause change), i m, koje odreduje je li mentalno stanje sudionika relevantno za dogadaj (engl. Mental state). Oba specificirana svojstva imaju agens ([+c +m]), iskustvenik ([-c +m]), sredstvo ([+c -m]) i tema ([-c -m]), dok primjerice cilj ima nespecificirano svojstvo m ([-c]) (v. Reinhart 2002: 232). Ako su oba svojstva nespecificirana, dobiva se prazna tematska uloga [[?]] koja se interpretira, odnosno dobiva svoj semanticki sadrPaj u odnosu sa skupinom koja ima pridruPenu tematsku ulogu. U vezi s prijedlogom with Siloni smatra da je rijec o prijenosniku tematske uloge izmedu subjekta i prijedloPne skupine, stoga obje skupine imaju istu ulogu (v. Rakosi 2003). Rakosi (2003) navodi da partner ima svojstvo m ([+m]), dok je svojstvo c nespecifi cirano.

(7) Na temelju znanja o svijetu, odnosno konteksta moPe se zakljuciti da u recenicama s glagolom boriti se (a isto tako i bojevati i sl.) prijedloPnom skupinom s + instrumental moPe biti oznacen sudionik koji je na suprotnoj strani od sudionika oznacenoga nominativom ili mu je partner. Tako su u primjeru (7) vojnici i pobunjenici na suprotstavljenim stranama, dok su u primjeru (8) krUcani i Arapi na istoj strani, odnosno oni su partneri koji se bore protiv papinske vojske.

(7) Vojnici su se borili s pobunjenicima.

(8) Za vrijeme kriParskih ratova, krUcani s istoka su se borili s Arapima protiv papinske vojske.

(8) U tu se skupinu mogu svrstati i glagoli poslovati, trgovati, suradivati, kod kojih je izraPenija komponenta stjecanja koristi.

(9) Ivic (1954: 172-173) navodi da je mogucnost upotrebe prijedloPne skupine od + genitiv i s + instrumental uvjetovana time je li pored znacenja odvajanja istaknuto i uzajamno vrUenje radnje. Kada je istaknuto samo odvajanje, upotreba prijedloPne skupine s + instrumental nije moguca (npr. jabuka se otkinula od drveta), dok je uz glagole rastati se i razici se moguca upotreba i prijedloPne skupine s + instrumental, npr. u primjerima (23) i (24), i od + genitiv, npr. u primjerima (25) i (26), jer je istaknuta i uzajamnost.

(23) Prije dvije godine sam se rastala s muPem.

(24) Njezin sadaUnji decko nedavno se raziUao s dugogodiUnjom djevojkom.

(25) Kada se Katy Perry rastala od Russella Branda, njezini roditelji bili su presretni.

(26) Saudijac Alhaji Mohamed je 1975. postao prvi covjek koji se istodobno raziUao od svoje dvije supruge za koje je bio vezan poligamnim brakom.

(10) Freed (1979) povezuje infinitiv sa serijom dogadaja ili ponavljanjem dogadaja koji se pojavljuje u razlicitim trenutcima kroz neodredeno razdoblje, dok odglagolska imenica oznacuje jedan dogadaj koji je u tijeku. Wierzbicka (1988) povezuje infinitiv s buducim ocekivanjima, a odglagolsku imenicu s durativnoUcu, odnosno protePnoUcu. Langacker (1987: 248ff) navodi da je infinitivu i odglagolskoj imenici zajednicko skupno promatranje zbog cega se sve etape poimaju kao jedna cjelina, s tim da infinitiv karakterizira skupna konceptualizacija relacija, a odglagolsku imenicu skupna konceptualizacija entiteta (v. Belaj i Tanackovic Faletar 2014: 109-112).

(11) Piper i dr. (2005: 241, 245) navode identicne primjere za fazne glagole uz koje prijedloPnu skupinu s + instrumental odreduju prvi put kao dopunu uz semikopulativne glagole, a drugi put kao dopunu uz prijelazne glagole.

(12) ViUe o analizi infinitiva uz modalne glagole v. Karabalic 2011.

(13) Shroyer (1969) navodi da se pretpostavlja postojanje prijedloPne skupine, odnosno lokativa, tako u primjeru (46a) pretpostavlja se da su utezi na nogama (ili rukama).

(14) Palic (2007: 119) dobro je primijetio da je nuPno da je sadrPaj apstraktne imenice neo dvojiv od glagolske radnje kako bi se prijedloPna skupina interpretirala kao nacinska (npr. uociti s teUkocom = uociti teUko), a u suprotnom se odreduje kao popratna okolnost (uociti sa Paljenjem = uociti i potom/pritom osjecati Paljenje). Iako je u primjerima koje navodi razlika jasna, u ovom se radu bez obzira na to odreduje kao nacin jer ih je katkad teUko razlikovati.

[Please note: Some non-Latin characters were omitted from this article]
COPYRIGHT 2018 Croatian Philologic Society
No portion of this article can be reproduced without the express written permission from the copyright holder.
Copyright 2018 Gale, Cengage Learning. All rights reserved.

Article Details
Printer friendly Cite/link Email Feedback
Author:Brac, Ivana
Publication:Suvremena Lingvistika
Date:Jul 1, 2018
Words:9538
Previous Article:Ekrem Causevic, Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju,...
Next Article:Uloga predocivosti u leksicko-semantickoj obradi hiperonimije/hiponimije.

Terms of use | Privacy policy | Copyright © 2020 Farlex, Inc. | Feedback | For webmasters