Printer Friendly

Kristian Lewis (2016). Lazni prijatelji s Rjecnikom hrvatsko--ruskih laznih prijatelja. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 441 str.

Godine 2016. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavio je knjigu dr. sc. Kristiana Lewisa Lazni prijatelji s Rjecnikom hrvatsko-ruskih laznih prijatelja. Knjiga je dio biblioteke Prinosi hrvatskomu jezikoslovlju.

U Predgovoru autor navodi da je knjiga preradeni i dopunjeni tekst njegova doktorskoga rada Hrvatsko--ruski lazni prijatelji obranjenoga 2010. godine na Filozofskome fakultetu Sveucilista u Zagrebu.

Knjiga ima ukupno 441 stranicu i podijeljena je na 14 dijelova.

Nakon Uvoda (str. 1-4) slijedi poglavlje Metodologija istrazivanja laznih prijatelja (str. 5-22) koje se sastoji iz triju potpoglavlja. Metodoloski okvir istrazivanja prati znanstvene spoznaje dviju temeljnih lingvistickih grana--genetske lingvistike i kontaktne lingvistike--u okviru kojih se najcesce proucavaju lazni prijatelji. Tim je dvjema granama pridodana i traduktoloska jer se upravo teorija prevodenja cesto bavi problemom laznih prijatelja. Potpoglavlje Genetskolingvisticke postavke donosi osnovne genetskolingvisticke znacajke hrvatskoga i ruskoga jezika te se utvrduju pretpostavke za mogucnost istrazivanja laznih prijatelja. Potpoglavlje Kontaktoloske postavke ukratko predstavlja relevantne kontaktologe i prikazuje rezultate dosadasnjih hrvatsko--ruskih kontaktoloskih istrazivanja. U poglavlju Traduktoloske postavke daje se pregled traduktoloskih teorija i nacela, razmatra odnos traduktologije i lingvistike te knjizevne teorije.

Trece se poglavlje, Nazivoslovno odredenje laznih prijatelja (str. 23-32), sastoji od dvaju potpoglavlja. U prvome, Predlozeni nazivi i njihova podjela, popisani su, grupirani i komentirani termini za lazne prijatelje u trinaest svjetskih jezika. K. Lewis razvrstava brojne nazive u tri skupine: nazivi s nejezikoslovnim sastavnicama (npr. lazni prijatelji), nazivi s vec ustaljenim, ali sad prosirenim lingvistickim znacenjem (npr. homonim) te novi nazivi (npr. tautonim). U potpoglavlju Nazivoslovna nacela i izbor operativnoga naziva prikazana su terminoloska nacela prema kojima se predlaze operativni naziv lazni prijatelji upotrijebljen u knjizi.

Cetvrto je poglavlje, Tipologije laznih prijatelja (str. 33-52), posveceno pregledu tipologija laznih prijatelja u razlicitim svjetskim jezicima. Pritom su u obzir uzeti znanstveni radovi iz podrucja lingvistike, teorije prevodenja te rjecnici laznih prijatelja.

U poglavlju Leksikografska obrada laznih prijatelja (str. 53-70) prikazani su pristupi leksikografskoj obradi laznih prijatelja u dvojezicnoj i visejezicnoj leksikografiji. Opisani su i komentirani dvojezicni rjecnici srodnih jezika, rjecnici jezika koji nisu genetski bliski te Peterojezicni rjecnik europeizama.

U sestome je poglavlju, Korpus hrvatsko--ruskih laznih prijatelja (str. 71-106), opisan nacin prikupljanja grade za istrazivanje te osnovna obiljezja same grade. Korpus laznih prijatelja obuhvaca 864 hrvatska leksema i 1.086 ruskih leksema. U trecemu se potpoglavlju, Raslojenost leksika u korpusu, analizira raslojenost leksika na sljedecih pet razina: vremenska, podrucna, stilska, prijenos znacenja i nazi-voslovna. U dijelu Vremenska raslojenost razmatraju se hrvatski leksemi obiljezeni odrednicama arh., pov. i zast. (npr. gnus, aparatcik, gvozd) te ruski leksemi obiljezeni odrednicama ???. i ?????. (npr. ?????????, [??F]????). Ukupno je vremenski markirano 29 hrvatskih i 46 ruskih leksema. U dijelu Podrucna raslojenost utvrduje se da se na hrvatskoj strani korpusa nalazi jedna odrednica--reg., kojom je obiljezeno 14 leksema (npr. plac), dok na ruskoj strani takva odrednica izostaje. U dijelu Stilska raslojenost govori se o stilskim nijansama i razlicitim funkcionalnim stilovima zastupljenima u korpusu. Na hrvatskoj strani korpusa nadene su odrednice pogr., razg. i zarg. (npr. armada, pokaz, familija), dok su na ruskoj strani korpusa potvrdene 23 odrednice, razvrstane u tri vece skupine: a) ?????., ????., ??????., ????.--????, ???.--????. i ????. (npr. ???????, ???????, ???????, ????, ???????, ?????); b) ????., ????.--????, ????.--???, ???.--????, ????. i ????. (npr. ????????, ?????, ???????, ???????, ?????, ?????) te c) ?????., ????, ????, ????, ???????., ????., ???????, ???????, ??????, ?????. i ?????. (npr. ??????, ????????, ??????, ??????, ?????, ?????, ?????, ????, ?????, ???????). Ukupno je stilski obiljezeno 36 hrvatskih leksema te 533 ruska leksema. U potpoglavlju Prijenos znacenja utvrdeno je da se odrednica pren. nalazi samo u hrvatskome dijelu korpusa, a njome je obiljezeno 90 hrvatskih leksema (npr. cvijet). U potpoglavlju Na-zivoslovna raslojenost razmotreni su leksemi obaju jezika obiljezeni strukovnim odrednicama. Na hrvatskoj strani korpusa potvrdene su 64 strukovne odrednice (npr. adm. nalog, film. bunker), a na ruskoj--30 (npr. ????. ???????, ???. ?????). Na hrvatskoj su strani korpusa 373 leksema obiljezena kao termin, a na ruskoj--88.

U poglavlju Analiza korpusa hrvatsko--ruskih laznih prijatelja (str. 107-184) utvrdena su dva polazna kriterija analize--izrazni i sadrzajni, a rezultat analize jest klasifikacija korpusnih leksema. Potpoglavlje Analiza korpusa prema izraznome kriteriju obuhvaca Grafijsku analizu, u kojoj se razmatra odnos grafema i fonema u hrvatskome i ruskome jeziku. U potpoglavlju Fonoloska analiza oprimjeruje se dokidanje distinkcije izmedu ruskih palataliziranih i nepalataliziranih fonema u hrvatskome te ostali odnosi navedeni u Grafijskoj analizi, samo sada s fonoloskoga aspekta. Analizira se i naglasak u hrvatskome i ruskome, refleks jata, punoglasje, jednacenje po zvucnosti te odnosi suglasnickih skupina--st--/--???--i--st--/--??--. U potpoglavlju Morfoloska analiza navode se promjenljive i nepromjenljive vrste rijeci obuhvacene korpusom hrvatsko-ruskih laznih prijatelja. Od promjenljivih vrsta rijeci zastupljene su imenice, glagoli i pridjevi, a od nepromjenljivih veznici, prijedlozi i cestice. U potpoglavlju Imenice podrobnije je istrazena gramaticka kategorija roda imenica, a u suodnos su dovedeni i sufiksi--ac ~--??,--je ~--??,--nje ~--?u? i--nje ~--???. U potpoglavlju Glagoli usporedeni su infinitivni sufiksi u hrvatskome (--ti, --ci) s onima u ruskome (--??,--??,--??) te su navedene razlike koje su uocene s obzirom na gramaticku kategoriju glagolskoga vida. Analizirana je i kategorija povrat-nosti te su izdvojeni korpusni primjeri tzv. neuzajamne povratnosti (neki su glagoli u hrvatskome povratni, a u ruskome nisu i obratno). Provedena je i analiza glagola s razlicitim vidom, pri cemu su posebno razmotrena znacenja glagolskih prefiksa kojima se mijenja kategorija vida (prefiksi iz--, s--, u--, za--). Zakljuceno je da postoje znacenja jednakih prefikasa u ruskome i hrvatskome jeziku koja su podudarna, kao i da postoje znacenja jednakih prefikasa u ruskome i hrvatskome jeziku koja su ne-podudarna pa ta cinjenica dodatno usloznjava problem laznih prijatelja. U potpoglavlju Pridjevi usporedeni su hrvatski odredeni i neodredeni oblici pridjeva te ruski dugi i kratki pridjevi. Suodnos je uspostavljen izmedu hrvatskoga nastavka--i i triju ruskih nastavaka--??,--?? i--??. U potpoglavlju Nepromjenljive rijeci zastupljene su tri skupine nepromjenljivih rijeci--veznici, prijedlozi i cestice, dok prilozi i uzvici nisu potvrdeni.

U drugome potpoglavlju, Analiza korpusa prema sadrzajnome kriteriju, teziste je stavljeno na uocavanje, usporedbu i tumacenje korelacija medu znacenjima leksema hrvatskoga i ruskoga jezika koji tvore par ili parove laznih prijatelja. Analizom prema sadrzajnome kriteriju utvrdeno je da je suodnosima leksema tih dvaju jezika nastalo 745 parova potpunih laznih prijatelja (71,5 %) i 297 parova djelomicnih laznih prijatelja (28,5 %). Ukupno je rijec o 1.042 para laznih prijatelja. Posebno su analizirani internacionalizmi u korpusu, ukupno 20 skupina u obama jezicima, te je potvrdena vec iznesena pretpostavka da etimologija nema vaznu ulogu u uspostavi parova laznih prijatelja jer refleksno prepoznavanje i pogresno zakljucivanje o znacenju inojezicnoga leksema ne ovisi o njoj, nego o iskustvu sudionika u komunikaciji, koje se temelji na spoznajama polaznoga jezika. Navedeni su i primjeri pejorizacije znacenja i kod potpunih i kod djelomicnih laznih prijatelja, a analizom je utvrdeno da to uglavnom podrazumijeva i suzenje znacenja. U potpoglavlju Potpuni lazni prijatelji analizirani su primjeri potpunih laznih prijatelja koji dijele semanticko polje, ali je u dvama jezicima doslo do segmentacije znacenjske periferije, a zatim i parovi laznih prijatelja koji imaju posve oprecna znacenja od onih koje govornici pojedinoga jezika ocekuju te naposljetku parovi potpunih laznih prijatelja s oprekom >>zivo<< ~ >>nezivo<<. Na kraju te analize donosi se cjelovit popis parova leksema koji su potpuni hrvatsko--ruski lazni prijatelji. U potpoglavlju Djelomicni lazni prijatelji analiziraju se parovi leksema s djelomicnim preklapanjem znacenja, a s obzirom na to u kojem se opsegu znacenja hrvatskoga i ruskoga leksema razlikuju, moguca su tri odnosa: 1. u hrvatskome postoje znacenja kojih nema u ruskome, tj. hrvatski leksem ima vise znacenja nego ruski; 2. u ruskome postoje znacenja kojih nema u hrvatskome, tj. ruski leksem ima vise znacenja nego hrvatski; 3. i u hrvatskome i u ruskome postoje znacenja kojih nema u drugome jeziku, tj. i hrvatski i ruski leksemi imaju znacenja kojih nema u njihovu parnjaku. Na kraju analize donosi se cjelovit popis parova leksema koji su djelomicni hrvatsko--ruski lazni prijatelji.

U osmome poglavlju, Leksikografske postavke Rjecnika hrvatsko-ruskih laznih prijatelja (str. 185-190), K. Lewis donosi nacela ustroja Rjecnika hrvatsko-ruskih laznih prijatelja, a nakon toga slijedi sam Rjecnik (deveto poglavlje, str. 191-413), u kojem se donose leksikografski obradeni lazni prijatelji. Prikazani su dvostupac-no tako da se paralelno mogu pratiti leksemi obaju jezika. Rjecnicki clanak sadrzava natuknicu s etimoloskim podatkom (na mjestima gdje je to potrebno), daju se osnovne gramaticke i stilske odrednice te naznaka radi li se o potpunome ili djelomicnome laznom prijatelju (kratice P i D). Dalje slijedi znacenje ili niz znacenja (za hrvatsku stranu na hrvatskome jeziku, a za rusku--na ruskome) koji su ispisani iz jednojezicnih rjecnika hrvatskoga, odnosno ruskoga jezika.

Navodimo cetiri rjecnicka clanka.
coporni pridj.                [phrase omitted]

koji se odnosi                [phrase omitted]
na copor
djeva z
<D>
umilj. od                     1. [phrase omitted]
djevojka                      2. [phrase omitted]
                              3. [phrase omitted]
                              --[phrase omitted]
istociti svr.                 [phrase omitted] (1) ??.
<P ???????? (1);
???????? (2)>
1. prel. uciniti              1. [phrase omitted]
da istekne, iscuri;
izliti
2. neprel. isprazniti         2. = [phrase omitted]
se toceci; iscu-              [phrase omitted] (2) ??.
riti, izliti se               1. [phrase omitted]
                              2. [phrase omitted]
da (1) veznik
1. izrice namjeru             1. [phrase omitted]
radnje glavne re
-cenice, namjerni
veznik; kako bi,
ne bi li(Trcalaje
da stigne.; Otisli su
u sumu da
naberugljiva.)
2. iskazuje                   2. [phrase omitted]
posljedicu
radnje glav
-ne recenice,
posljedicni veznik;
te, pa (Spustili
se oblaci da se nije
nista vidjelo.;
Bilo je tesko da smo
posustali.)
3. izrice uvjet koji          3. [phrase omitted]
nije ispunjen ili
se ne moze ispuniti
za ostvarenje
pogodbe, pogodbeni
veznik; kad
bi (Kupila bih
haljinu da imam no
-vaca.; Da si javio,
dosla bih.)
4. izricepomisljeni           4. [phrase omitted]
uvjet, a ne izbiljski
ispunjen, dopusni
veznik;makar,
premda, iako (Ne
mogu da ihocu.;
Otici cu pa da me i ubiju.)
5. izricepoblize
tumacenje glavne
recenice, izricni
veznik; kako, gdje
(Reklamije da sam
dobra.; Vidim daradi.)
6. izriceuzrocni
odnos glavne
i zavisnerecenice,
uzrocni veznik
jer, zbogtoga
sto, stoga sto,
sto (Smeta ga
da mu nisu
rekli.;Zahvaljujucitomuda
je bio dobre volje,
sve jedobro proslo.)
7. izricevremenski
odnos glavnei
zavisnerecenice,
vremenski ve
-znik; kako, otkako
(Ima vise godina
da se nismo vidjeli.)
8. izricepridruzivanje
glavnojrecenici,
odnosni veznik;
koji, tko(Nema
nikoga da zeli raditi.)
9. sluziza pretvaranje
upravnogagovora
u neupravni (Rekao
je da gane cekamo.)
10. u sprezis jer sluzi
za navodenjetudih
rijeci izricuci i sumnju
u istinitostnavoda;
navodno (Nije dosla
jer danije stigla na vlak.)


Nakon Rjecnika u knjigu su ukljuceni sljedeci dijelovi: 10. Zakljucak, str. 415420; 11. Literatura, str. 421-437; 12. Sazetak, str. 439; 13. [phrase omitted], str. 440; 14. Abstract, str. 441.

U Zakljucku se dosta opsirno iznose osnovne teorijske postavke iz istrazivanja laznih prijatelja. U dijelu Literatura navodi se popis od oko 235 bibliografskih jedinica, sto dokazuje da je K. Lewis upoznat s recentnom literaturom koja obraduje temu laznih prijatelja, pri cemu prema dijelu stavova iznesenih u radovima iznosi argumentirano neslaganje, ali, sto je vaznije, njegovo istrazivanje donosi nove podatke i zakljucke o temi laznih prijatelja.

Knjiga bi se, uvjetno receno, mogla podijeliti na teorijski i na leksikografski dio. Sto se teorijskoga dijela tice, mozemo konstatirati da je to najopsezniji, metodoloski najpotpuniji i teorijski najtemeljitiji rad o toj temi u Hrvatskoj. Teorijski dio rezultira dosad najvecim popisom i leksikografskim opisom hrvatsko--ruskih laznih prijatelja. Rjecnik hrvatsko--ruskih laznih prijatelja smatramo vrlo bitnim dijelom knjige koji ima veliku prakticnu vrijednost.

Knjiga Kristiana Lewisa Lazni prijatelji s Rjecnikom hrvatsko-ruskih laznih prijatelja namijenjena je u prvome redu kroatistima i rusistima koji se bave razlicitim aspektima kontaktne lingvistike i traduktologije, ali ona ce, uvjereni smo, zainteresirati i druge slaviste. Svakako treba naglasiti da ce se njome sluziti studenti kroatistike i rusistike koji pokazuju zanimanje za leksikoloske teme, ali ona moze biti i vrlo koristan prirucnik na nastavi iz mnogih kolegija u okviru studija rusistike.

Izuzetno bitnim smatramo i cinjenicu da se knjiga Lazni prijatelji s Rjecnikom hrvatsko--ruskih laznih prijatelja izvrsno uklapa u niz monografija u kojima se obraduje navedena tema i rjecnika laznih prijatelja objavljenih u europskoj slavistici.

https://doi.org/10.22210/suvlin.2018.086.11

[Please note: Some non-Latin characters were omitted from this article]
COPYRIGHT 2018 Croatian Philologic Society
No portion of this article can be reproduced without the express written permission from the copyright holder.
Copyright 2018 Gale, Cengage Learning. All rights reserved.

Article Details
Printer friendly Cite/link Email Feedback
Author:Fink, Zeljka
Publication:Suvremena Lingvistika
Date:Dec 1, 2018
Words:1906
Previous Article:Rodni jezici. Zbornik radova o jeziku, rodu i spolu, urednica Tatjana Piskovic, Zagrebacka slavisticka skola i FF press, Zagreb 2018., 379 stranica.
Next Article:Dennis Scheller--Boltz (ur.) (2015). New Approaches to Gender and Queer Research in Slavonic Studies. Wiesbaden: Harrassowitz Verlag.

Terms of use | Privacy policy | Copyright © 2019 Farlex, Inc. | Feedback | For webmasters