Printer Friendly

10. ME[ETH]UNARODNI ZNANSTVENI SKUP O VISEJEZICNOSTI I OVLADAVANJU TRECIM JEZIKOM.

Bec, 1. - 3. rujna 2016., Sveuciliste u Becu

1. Uvod

U rujnu ove godine na Sveucilistu u Becu odrzan je deseti medunarodni skup o visejezicnosti i ovladavanju trecim jezikom. Organizirala ga je udruga IAM (sto je kratica za International Association of Multilingualism). IAM je medunarodna organizacija koju su Jasone Cenoz, Britta Hufeisen i Ulrike Jessner osnovale 2003. godine. Aktualni je predsjednik organizacije Jean-Marc Dewaele sa Sveucilista u Londonu.

U radu je sudjelovalo 150 izlagaca. Odrzana su cetiri plenarna predavanja i stotinu trideset i dva usmena izlaganja u pet simpozija i osam sekcija. Predstavljeno je osam e--izlaganja i dvadeset i tri postera.

2. Plenarna predavanja

Na skupu su sudjelovala cetiri pozvana predavaca: Ulrike Jessner, Suzanne Flynn, Suresh Canagarajah i Suzanne Reiterer. Plenarna su predavanja trajala 45 minuta. Govorit ce se o samim predavanjima, ali ce se ukratko predstaviti i predavaci i njihovo odredenje visejezicnosti sto su ga za potrebe ovoga skupa naveli u svojim biografijama.

2.1. Visejezicna svjesnost: razvojno glediste I Multilingual Awareness: A developmental perspective

Prvo plenarno predavanje odrzala je Ulrike Jessner sa Sveucilista u Innsbrucku (Austrija) i Sveucilista Pannonia u Veszpremu (Madarska). Ulrike Jessner vrlo je cijenjena znanstvenica na podrucju dvojezicnosti i visejezicnosti. Suautorica je, s Phillipom Herdinom, Dinamickoga modela visejezicnosti (engl. Dynamic Model of Multilingualism). O visejezicnosti je rekla sljedece: >>Razvoj visejezicnoga sustava obiljezava nepravocrtnost, povratljivost, stabilnost, meduovisnost, slozenost i promjena kvalitete. Visejezicni su sustavi prilagodljivi i dinamicni, sto znaci da ovise o procijenjenoj komunikacijskoj potrebi visejezicnoga govornika. Jezicni razvoj visejezicnih govornika ukljucuje i procese ovladavanja jezika i jezicnoga nazadovanja.<<

Ulrike Jessner na plenarnome je predavanju govorila o ulozi metakognicije u ucenju J3 u okviru teorije dinamickih sustava, odnosno dinamickoga modela visejezicnosti (Herdina i Jessner, 2002). Predstavila je koncept visejezicne svjesnosti, tzv. V-cimbenik, za koji smatra da je kljucni cimbenik u ovladavanju J3 i svakim sljedecim jezikom. Kao objasnjenje navela je da ucenik prilikom ovladavanja J2 pretpostavke stvara samo na temelju jednoga dokaza, iz materinskoga jezika, dok se prilikom ovladavanja J3 oslanja na dokaze iz vise jezika. Predstavila je dio rezultata istrazivanja provedenih u osnovnim i srednjim skolama u sjevernome i juznome Tirolu u okviru DYME projekta (vise o projektu: https://www.uibk.ac.at/anglistik/dyme/). Rezultati su pokazali da se eksplicitnim poucavanjem svjesnosti i strategija moze utjecati na povecanje razine metajezicne svjesnosti kao i na razvoj jezicne umjesnosti.

Na kraju izlaganja Jessner je najavila medunarodni skup >>Metakognicija u razvoju visejezicnosti<< koji ce se na Sveucilistu u Innsbrucku odrzati od 27. do 29. rujna 2017.

2.2. Sto je to >>razvoj<< u visejezicnom ovladavanju jezika? I What do we mean by >>Development<< in multilingual language acquisition?

Suzanne Flynn vise je od trideset godina profesorica lingvistike na Odsjeku za lingvistiku i filozofiju Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT) u SAD--u. U svojemu se radu najvise bavi vidovima ovladavanja sintaksom u visejezicnome ucenju, a u posljednje vrijeme i govornim problemima osoba s poremecajima iz autisticnoga spektra. O visejezicnosti je rekla: >>Visejezicnost je prirodno stanje ljudskoga uma. Jedan razlog za takvo uvjerenje proizlazi iz cinjenice da je prema procjenama vise od polovice svjetske populacije dvojezicno ili visejezicno. Drugi procjenjuju da su najmanje dvije trecine svjetske populacije dvojezicne. Medutim, brojevi nisu jedini dokaz da je visejezicnost prirodna. Kao sto Chomsky kaze, sposobnost govorenja dijalekta prvoga jezika vec je jedan oblik visejezicnosti.<<

Flynn je u izlaganju pokusala odgovoriti na sljedeca tri pitanja: sto je to pocetno stanje u ovladavanju jezikom (engl. Initial State), sto je to razvoj jezika i sto je zavrsna faza ovladavanja jezikom. Pocetno je stanje odredila kao stanje uma prije prvoga iskustva s ciljnim jezikom. Za visejezicnoga ucenika pocetno je stanje drugacije jer posjeduje vise metajezicnih, jezicnih i nejezicnih znanja i strategija nego ucenik drugoga jezika. Jezicni razvoj, tzv. gramaticko mapiranje (engl. grammatical mapping) odredila je kao objedinjavanje urodenih jezicnih znanja koje uceniku omogucava razvoj tzv. sintakticke sposobnosti (engl. syntactic fluency)--sposobnosti govornika da pronade, kombinira i objedini jezicna znanja. U tome procesu vaznu ulogu imaju prethodno nauceni jezici jer uceniku omogucavaju preskakanje primitivne faze u jezicnome razvoju. Zavrsnim stanjem Flynn ne smatra jezicnu umjesnost na razini izvornoga govornika, vec poznavanje okvira jezika koji omogucava nastavak njegova ucenja. Na kraju je izlaganja naglasila kako je za poucavanje J3, ali i svih sljedecih jezika, vazno da ucitelj poznaje dominantna jezicna suzvijezda visejezicnih ucenika (Aronin 2006) i pocetno stanje ucenika kako bi znao sto treba, odnosno sto ne treba poucavati.

2.3. Diverzifikacija visejezicnosti / Diversifying Multilingualism

Drugoga dana skupa plenarno predavanje odrzao je Suresh Canagarajah, autor visestruko nagradivane knjige Translingual Practice: Global Englishes and Cosmopolitan Relations (Routledge, 2013). Trenutno je zaposlen na Sveucilistu Pennsylvania State University (SAD), a prije toga radio je na Sveucilistu Jaffna (Sri Lanka) i na Sveucilistu City University of New York (SAD). U sredistu njegova istrazivackoga zanimanja nalazi se engleski jezik--lingua franca, migracije i oblici visejezicnoga komuniciranja.

O visejezicnosti je rekao: >>Drazi mi je izraz 'transjezicnost' jer nas prefiks 'trans' podsjeca da komunikacija nadilazi pojedine jezike, ali i sam jezik jer ukljucuje razlicite medije i semioticke sustave. Transjezicnim gledistem ukazuje se na medujezicnu sinergiju koja stvara nove gramatike i nova znacenja. Izraz 'visejezicnost' tradicionalno se odredivao kao zbroj vise jezika koji zadrzavaju odvojeni identitet i strukturu cak i u kontaktu. U transjezicnosti raznolikost je standard u kojemu govornici unose razlicite semioticke resurse u jedno medudjelovanje. Kako bi, unatoc razlicitostima, komunikacija bila uspjesna, sugovornici se koriste razlicitim pregovarackim strategijama.<<

U plenarnome izlaganju Canagarajah je govorio o nacinima pismenoga izrazavanja visokoobrazovanih kineskih imigranata zaposlenih na visokoobra-zovnim institucijama u SAD-u. Izlozio je rezultate svojega istrazivanja koji su pokazali da se neizvorni govornici engleskoga jezika kineskoga podrijetla koji su strucnjaci za podrucje prirodnih znanosti na engleskome jeziku bolje izrazavaju pismeno nego usmeno. U usmenoj komunikaciji radi funkcionalnosti izrazavaju se transjezicno, vizualnim sredstvima i gestama, i smatraju da su u tome vrlo uspjesni, a prilikom pisanja znanstvenih radova koriste se dobro napisanim radovima izvornih anglofona. Govorio je i o svojemu videnju komunikacijskih djelatnosti, ovisnih o drustvenome prostoru i oblikovanih prema njemu, koje osim jezika ukljucuju i tijelo, geste i vizualne znakove. Na kraju izlaganja predlozio je zamjene strukturalisticke terminologije prostornom, primjerice djelatnost umjesto komunikacije, skup umjesto sustava i uskladivanje umjesto kompetencije.

2.4. Individualne razlike u visestrukome ucenju stranih jezika: od mozga do ponasanja / Individual differences in multiple foreign language learning: from brain to behaviour

Posljednjega dana skupa plenarno izlaganje odrzala je Suzanne Reiterer s Odjela za lingvistiku Sveucilista u Becu. U sredistu je njezina znanstvenoga istrazivanja neurolingvistika, kognitivna neuroznanost, ovladavanje drugim jezikom, dvojezicnost i visejezicnost i mozak i individualne razlike u ucenju jezika.

Na samome pocetku izlaganja predstavila je vrste cimbenika koji utjecu na proces ovladavanja jezikom (prirodni, psiholoski i drustveni), a zatim je detaljno govorila o jezicnoj sposobnosti. Predstavila je dva suprotstavljena videnja jezicne sposobnosti: jezicna sposobnost kao dinamicni i promjenjivi sustav ili kao staticna i nepromjenjiva sposobnost, te je ukazala na njezine razlicite vidove (npr. retoricka, foneticka, semanticka, gramaticka). Ukazala je na to da se u posljednje vrijeme sve vise raspravlja o potrebi za novim, nelingvistickim kategorijama, poput audiovjestine, vizualnog pamcenja, induktivnog razmisljanja, implicitnog i eksplicitnog ucenja. Predstavila je niz najnovijih rezultata svojih istrazivanja i istrazivanja svojih suradnika koja su potvrdila da je mozdana aktivnost prilikom izgovaranja nepoznatoga jezika manja kod talentiranih pojedinaca, kao i da lijeva mozdana polutka ima vazniju ulogu u oponasanju nepoznatih jezika. Takoder je pokazala rezultate istrazivanja koji ukazuju na vezu izmedu talenta za pjevanje i talenta za jezike. Naglasila je da je talent individualan i u ovisnosti o drugim cimbenicima te da ucitelji trebaju poznavati svoje ucenike kako bi u svojemu poucavanju ta saznanja mogli iskoristiti. Na kraju je iznijela jednu vrlo zanimljivu pretpostavku: <<if the world is growing more multilingual, do people become more language talented?'<<

3. Ostala izlaganja

Sva su izlaganja bila podijeljena u pet simpozija i osam sekcija, a odrzavala su se istovremeno u sedam prostorija, stoga su slusatelji mogli cuti samo vrlo mali dio. Medutim, moglo se neometano prelaziti iz jedne u drugu prostoriju jer su se izlagaci i predsjedavajuci pridrzavali vremenskih rokova. Za svako je izlaganje bilo izdvojeno ukupno dvadeset i pet minuta, ukljucujuci raspravu.

3.1. Afekt: Jezicni stavovi i emocije

U sekciji naslovljenoj >>Afekt: jezicni stavovi i emocije<< govorilo se o trojezicnome obrazovanju (Jie Liu), afektivnim vidovima ucenja francuskog kao J3 na germanofonskome svicarskom podrucju (Karolina Kofler, Elisabeth Peyer i Miriam Andexlinger), ulozi visejezicnosti u prepoznavanju emocija (Pernelle Lorette i Jean-Marc Dewaele), stavovima visejezicnih ucenika prema J2 i J3 (Sharona Moskowitz), uvjerenjima europskih ucitelja trecih jezika o visejezicnosti (Ester Gutierrez Eugenio) te ulozi osobne visejezicnosti ucitelja na percepciju jezicne umjesnosti njihovih ucenika (Mandira Halder). Izlagaci su se takoder bavili konceptom materinskoga jezika u okviru visejezicnosti (Silvia Melo--Pfeifer i Maria Suarez Lasierra) kao i znacenjem ucenja jezika, visejezicnosti i visepismenosti za djecu (Nadja Kerschhofer-Puhalo i Werner Mayer).

3.2. Psiholingvistika i neurolingvistika

U sekciji naslovljenoj >>Psiholingvistika i neurolingvistika<< predstavljeno je sedam istrazivanja. Danuta Gabrys--Barker predstavila je metafore kojima visejezicni govornici opisuju svoje visejezicno iskustvo. O specificnim poremecajima razvoja jezika i govora visejezicnih govornika govorila je Maria Kambanaros. Julia Festman i Sophia Czapka predstavile su svoje istrazivanje ciji rezultati nisu pokazali prednosti dvojezicnih i visejezicnih govornika na podrucju izvrsnih funkcija (engl. executive functions). Istrazivanje Elise Watten-dorf pokazalo je da rano ovladavanje jezikom, ali ne i kasno, utjece na promjene u kontrolnim funkcijama koje se odnose na upravljanje visestrukim jezicima. Rebecca Dahm i Gessica De Angelis ukazale su na vezu izmedu ucenja jezika, matematike i socioekonomskoga statusa roditelja, a Markus Christiner te Maria Horl i Rosmarie Tracy na vezu izmedu ucenja jezika i muzikalnosti.

3.3. Visejezicna uporaba

U sekciji >>Visejezicna uporaba<< odrzano je ukupno sesnaest izlaganja. Vecina je autora govorila o nacinima i mogucnostima visejezicnoga komuniciranja visejezicnih govornika u razlicitim obrazovnim sredinama (Ursula Ritzau; Richard Nightingale; Mona Flognfeldt i Dragana Surkalovic; Maud Bijl de Vroe i Jocelyn Ballantyne; Siv Bjorklun i Karita Mard-Miettinen; Isil Erduyan; John W. Schwieter i Aline Ferreira). Manji se broj izlagaca bavio nacinima komuniciranja visejezicnih govornika u prirodnim sredinama: Hanna--Ilona Harmavaara govorila je o medurazumijevanju Finaca i Estonaca, a Michal B. Paradowski, Jeremi Ochab, Agnieszka Clerpich i Chih--Chun Chen o medudjelovanju ucenika J3 i izvornih govornika u izvanskolskome kontekstu. O pismenosti u J2 i J3 srednjoskolskih imigranata u Izraelu govorila je Orly Haim, a o poznavanju leksika trojezicnih migranata u Velikoj Britaniji Karolina Mieszkowska, Magdalena Lunievska, Joanna Kolak i Ewa Haman.

Marijana Kresic s Odjela za lingvistiku Sveucilista u Zadru govorila je o nacinima na koje su jezicni aspekti iskustva migracije i remigracije iskazani u narativnim i biografskim tekstovima. Na primjerima je pokazala kako takva iskustva mogu utjecati na oblikovanje visejezicnoga identiteta, ali i na jezicnu biografiju pojedinca. Istaknula je kako u procesu migracije i remigracije usvajanje novoga jezika ili gubitak prethodno naucenoga jezika, jednojezicnost ili visejezicnost, jezicna sigurnost ili nesigurnost, izmedu ostalog, obiljezavaju jezicno iskustvo. Zakljucno je autorica raspravljala o tome u kojemu smislu migracija i remigracija predstavljaju izazov odnosno priliku za razvijanje visejezicnosti.

3.4. Visejezicnost u skolskoj sredini

U sekciji >>Visejezicnost u skolskoj sredini<< izlozeno je sesnaest radova. Vecina radova bavila se pojavnostima J1 i J2 u nastavi trecega jezika (Miroslav Janik, Eva Minarikova i Tomas Janik), zatim razlicitim nacinima upotrebe slozenih visejezicnih biografija ucenika u nastavi, primjerice J1 u dodava-jucemu dvojezicnom obrazovanju u Norveskoj (Jonas Iversen), J3 u nastavi drugoga jezika (Sarah Dietrich--Grappin), opcenito cimbenicima ucinkovitoga ucenja trecih jezika (Michaela Ruckl) kao i specificnim tehnikama poucavanja J3, primjerice gramatike (Dorna Richardson, Ewa Golonka, Jared Linc, Erica Michael i Carrie Bonilla). Manuela Macedonia predstavila je istrazivanje u kojemu je pokazala uspjesnost upotrebe inteligentne tehnologije za potrebe poucavanja leksika inoga jezika, a Kazuhiko Nagatomo, Sun Ay-Wei i Kaoruko Wada mogucnosti tzv. istodobnoga visejezicnog i visekulturnog ucenja (engl. Simultaneous Multilingual & Multicultural Learning Support). U ovoj sekciji istrazivaci su se bavili i studentima i uciteljima stranih jezika. Eva Lejot, Brigit Huemer i Katrien Deroey predstavile su dizajn visejezicnoga sveucilisnog kolegija namijenjenoga visejezicnim studentima sa Sveucilista u Luksemburgu i reakcije studenata na takav pristup. Otilia Marti--Arnandiz i Laura Portoles Falomir Karen prikazale su istrazivanje koje je pokazalo da buduci ucitelji stranih jezika unatoc obrazovanju o visejezicnosti ne napustaju monojezicne stavove o visejezicnosti. Elisabeth Erling i Lina Adinolfi predstavile su rezultate projekta TESS u okviru kojega su izradeni nastavni materijali za ucitelje u jezicno raznolikoj Indiji kojima se poticala uporaba visejezicnoga pristupa (engl. translanguaging) uskladenoga s trojezicnom nacionalnom jezicnom obrazovnom politikom. Za vise informacija o projektu i pristup nastavnim materijalima: http://www.tess--india.edu.in/about--terss--india. Claudia Mewald, Sabine Wallner i Elisabeth Weitz--Polydoros predstavile su projekt PALM, koji se trenutno odvija u pet europskih zemalja (Austrija, Cipar, Madarska, Velika Britanija i Italija) s ciljem poticanja autenticnoga ovladavanja jezikom u visejezicnim sredinama visejezicnim pristupima kao sto su medurazumijevanje srodnih jezika (engl. intercomprehension) i transjezicni pristup (engl. translanguaging). Vise informacija o projektu moguce je pronaci na sljedecoj poveznici: https://www.ucy.ac.cy/eng/documents/2018.pdf.

3.5. Visestruko jezicno ovladavanje

U sekciji >>Visestruko jezicno ovladavanje<< predstavljena su dvadeset i tri rada. O ulozi dobi na dozivanje informacija i reprodukciju novoga jezicnog unosa govorili su Simone E. Pfenninger i David Singleton. Njihovo je istrazivanje pokazalo da ucenici koji ranije pocinju uciti strani jezik imaju odredene prednosti pred onim ucenicima koji pocinju kasnije, ali da ta prednost s vremenom nestaje. Mirjam Gunther--van der Meij, Kees de Bot, Wandar Lowie i Edwin Klinkenberg bavili su se vezom izmedu dvojezicnosti leksickoga procesiranja i pokazali da stupanj dvojezicnosti nema utjecaj na brzinu leksickoga pristupa prepoznavanju rijeci u trecemu jeziku. Rezultati istrazivanja koje je predstavila Ivana Cvekic pokazali su, sto je u suprotnosti s dosadasnjim istrazivanjima, da se jednojezicni govornici koriste manjim brojem strategija ucenja od dvojezicnih i visejezicnih govornika. Ulogom metakognicije u ovladavanju J3 bavili su se Valentina Torok i Ulrike Jessner, Gonzalo Isidro-Bruno i Deborah Dubiner. O ulozi osobnih obiljezja u ovladavanju J3 govorila je Sonja Babic, a o ulozi motivacije Csilla Sardi. Maria Stopfner i Dana Engel predstavile su prve rezultate istrazivanja provedenoga u okviru projekta One school many languages (opis projekta: http://sms-project.eurac.edu/SiteCollectionDocuments/Project%20des-cription%20EN.pdf. Iwona Kowal opisala je slozenost medupovezanosti jezicnih sustava visejezicnih govornika koristeci se modelom dinamicne visejezicnosti. Pia Resnik govorila je o jeziku i identitetu u kontekstu dvojezicnosti i visejezicnosti. Rezultati njezina istrazivanja potvrdili su dosadasnja saznanja --visejezicni govornici drugacije se osjecaju u svakome od jezika, a to, kako njezini rezultati ukazuju, ovisi o jezicnoj umjesnosti i spolu.

3.6. Medujezicni utjecaji

U sekciji >>Medujezicni utjecaji<< predstavljena su dvadeset i tri rada. Autori su se bavili razlicitim vidovima jezicnoga prijenosa, primjerice pragmaticnim prijenosom (Tugba Karayayla i Cigdem Sagin--Simske), fonoloskim prijenosom (Elaine Ballard, Taiying Lee i Jae-Hyun Kim), razlicitim oblicima sintaktickih prijenosa (Rosalinde Stadt, Aafke Hilk i Petra Sleeman; Angel Chan, Virginia Yip i Stephan Matthews), prijenosom kategorije roda (Ana Stutter Garcia, Sol Lago i Claudia Felser) i kategorije clana (Juan Carlos Monroy). O leksickome prijenosu govorili su: Nina Woll, Jorge Pinto, Agnieszka Liewska i Ewa Golonka i suradnici. Tran Thi Minh govorila je o utjecaju jezika skolovanja na ortografiju, semantiku i sintaksu nasljednoga jezika, a Fotini Anastassiou o ulozi dobi i pismenosti na J1 i J2 u procesu ovladavanja J3. O ulozi jezicne udaljenosti govorili su Annekatrin Kaivapalu i Maisa Martin, a psihotipologijom se bavila Hannah Neuser. Kumru Uzunkaya-Sharma, Christine Czinglar i Wolfgang Dressler predstavili su povezanost socioekonomskoga statusa roditelja i visejezicnosti i dokazali da SES roditelja i s njim povezani jezicni unos imaju velik utjecaj na razvoj visejezicnosti njihove djece.

U ovoj je sekciji govorila i Stela Letica Krevelj s Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Ona je prikazala opsirno kvaziekspe-rimentalno istrazivanje u kojemu je pokusala dokazati relativnu vaznost dviju varijabli na utjecaj prethodnoga jezicnog znanja pri proizvodnji na J3. Autorica je ukazala na slozenost i dinamicnost jezicnih ostvarenja u proizvodnji i iznijela hipoteze o ulozi dominantnih jezicnih sustava u visejezicnome procesiranju i proizvodnji.

3.7. Jezik i identitet

U sekciji >>Jezik i identitet<< izlozena su samo tri rada. Dimitris Evripidou i Sviatlana Karpava bavili su se stavovima ruskih ucenika grckoga kao J2 nastanjenih na Cipru o ciparskim varijetetima grckoga jezika. Monica Oprescu govorila je o jezicnim identitetima u multikulturnome svijetu, odnosno o ulozi engleskoga jezika u oblikovanju medunarodnoga, europskog identiteta. Anna Krulatz, Tove Steen Olsen i Elvind Torgesen prikazali su rezultate dobivene u okviru norveskoga nacionalnog obrazovnog projekta Znanjem prema raznolikosti (norv. Kompetanse for Mangfold; engl. Knowledge for Diversity). Govorili su o nacinima na koje su u visejezicne skole u kojima se skoluju imigranti uveli iden-titetske tekstove (Cummins et al. 2005) kako bi poticali iskazivanje ucenickih visejezicnih identiteta. Takoder su ukazali na vrlo dobru prihvacenost identi-tetskih tekstova. Za vise informacija o projektu: http://www.udir.no/in-english/.

3.8. Jezicne politike

U sekciji >>Jezicne politike<< Nikolay Slavkov izlozio je vrlo slozen i bogat kanadski jezicni krajobraz. Ukazao je na pet razlicitih jezicnih puteva koje slijede kanadska djeca te rekao da Kanada nudi dobre mogucnosti za razvijanje visejezicnosti, osobito ako roditelji dopunjuju jezike na kojima se djeca skoluju. Sandro R. Barros govorio je o kritickoj pedagogiji Paula Freira i mogucnostima za njezino uvodenje u visejezicnoj Africi s ciljem razvijanja pismenosti. Noora Vidgren predstavila je novi finski jezicni kurikulum kojim ce se poceti koristiti ove skolske godine, a ciji je cilj povezivanje jezika. Autorica je predstavila mogucnosti i izazove novoga pristupa te predlozila neke konkretne nastavne tehnike koje bi izazov mogle uciniti jednostavnijim. Merja Pikkarainen bavila se jezikom mari, zastupljenim samo u jednoj republici Ruske Federacije te najavila kako, prema sadasnjoj situaciji, jezik nece biti u potpunosti prenesen na sljedecu generaciju.

3.9. Simpoziji

Prvoga dana skupa odrzan je simpozij >>Prema kompetencijskome modelu u obrazovanju ucitelja<<, koji je vodila Rebecca Dahm. Na tome se simpoziju govorilo o vaznosti obrazovanja ucitelja za rad u visejezicnim sredinama i kompetencijama koje ucitelj stranoga jezika mora imati kako bi uspjesno poucavao visejezicne ucenike. Svenja Hammer predstavio je kompetencije buducih ucitelja stranih jezika njemackoga kao drugoga jezika u Njemackoj. O kompetencijama buducih ucitelja stranih jezika u poucavanju strategija ucenja u Finskoj i SAD-u govorio je Emmanuel O. Acquah. Nancy Commins predstavila je mogucnosti upotrebe digitalnih tehnologija, tzv. eCALLMS modula, u obrazovanju ucitelja.

Na simpoziju naslovljenome >>Visekompetencija i dominantne jezicne konstelacije<< govorilo se o trima meduovisnim konceptima: visejezicnosti, visekompetenciji i dominantnim jezicnim sazvijezdima. Vivian Cook predstavio je koncept jezika u visejezicnome kontekstu te koncept visekompetencije koja se odnosi na cjelokupni sustav svih jezika u umu pojedinca. Larissa Aronin govorila je o nacinima na koje je moguce provesti istrazivanja u okviru istrazivacke metode nazvane >>dominantno jezicno sazvijezde<< (engl. Dominant language constellation). Predstavila je tu metodu istrazivanja (Aronin 2006) i predlozila niz istrazivackih pitanja na koja se moze odgovoriti koristeci se metodom DJS-a, primjerice, koja su obiljezja odredenog DJS-a, koji su DJS-ovi tipicni za odredene zajednice i na koji nacin govornici iskazuju svoj identitet s obzirom na DJS. Koristeci se metodom DJS-a, Kaj Sjoholm, Mikaela Bjorklund i Siv Bjorklund istrazili su finski jezicni krajobraz na osobnoj i drustvenoj razini.

Jedan je simpozij bio posvecen pristupima ucenju jezika iz vise-kompetencijskoga gledista. Simpozijem se zeljelo pridonijeti premoscivanju jaza izmedu teorije i prakse u transjezicnoj/visejezicnoj uporabi i raspraviti o nekima od mogucnosti ukljucivanja visekompetencijskoga pristupa u jezicno obrazovanje. O nacinima na koje je visekompetencijski pristup moguce ukljuciti u nacionalni kurikulum govorila je Elisabeth Hackl-Allgauer. Barbara Hofer prikazala je rezultate istrazivanja provedenoga u Tirolu koje je pokazalo da holisticki visejezicni pristupi ucenju i poucavanju pridonose razvoju visekompetentnosti. Stephan Meyer govorio je o nuznosti nastavka razvijanja visejezicnosti u tercijarnome obrazovanju te je predstavio primjer visejezicnoga kolegija koji se odrzava na svicarskome sveucilistu, njegove pozitivne vidove kao i izazove.

Na simpoziju >>Heteroglosna diskrepancija: visejezicne obitelji u kontekstu zdravstvenih i obrazovnih institucija<< predstavljeni su prvi rezultati trogodisnjega projekta MultiFam: Obiteljska jezi~na politika u visejezicnim transkulturalnim obiteljima (engl. Family language policy in multilingual transcultural families) koji vodi Centar za visejezicnost Sveucilista u Oslu. Judith Purkartofer sa Sveucilista u Norveskoj govorila je o ulozi obrazovnih institucija djece imigranata u izgradnji sigurnih prostora za njihovu djecu. Maria Antonina Obojska predstavila je ocekivanja poljskih imigranata u norveskim skolama i stvarnost s kojom se suocavaju, polozaje koje si odreduju i koje im drugi odreduju u razlicitim sredinama i nacine na koje planovi za buducnost utjecu na odredivanje njihova polozaja. Vise detalja o projektu dostupno je na poveznici: http://www.hf.ruio.no/multiling/english/projects/multifam-family-lan-guage-policy-in-transcultural-families.

Posljednjega dana skupa odrzan je simpozij >>Ucenje trecega jezika i manjinskoga jezika: Basko-frizijsko glediste<<, na kojemu su govorili Durk Gorter, Elisabet Arocena, Cor van der Meer i Jasone Cenoz. Izlagaci su predstavili rezultate visegodisnjih istrazivanja provedenih na podrucju Baskije i Frizije na kojemu najmanje tri jezika cine dio skolskoga kurikuluma. D. Gorter predstavio je pregled stanja manjinskih jezika u Europi, E. Arocena i C. van der Meer izazove poucavanja engleskoga kao trecega jezika na tome podrucju, a Jasone Cenoz govorila je o transjezicnome nastavnom pristupu i predstavila glavna nacela za kvalitetno ostvarivanje takvoga pristupa.

4. Zatvaranje skupa

Na zatvaranju skupa govorila je Jasone Cenoz, dosadasnja predsjednica udruge IAM. Zahvalila se organizatorima i sudionicima i dodijelila nagradu najboljoj mladoj istrazivacici, Mariji Obojskoj, za rad naslovljen >>To speak or not to speak - the use of Polish by adolescents and parents with immigrant background in the Norwegian school context<<.

Na zatvaranju skupa najavljeno je da ce se sljedeci skup o visejezicnosti i ovladavanju trecim jezikom odrzati 2018. godine u Lisabonu u Portugalu.

5. Zaklju~ak

Kao odlike skupa potrebno je spomenuti dobru vremensku organizaciju u svim sesijama, sto je omogucilo nesmetane prijelaze iz jedne u drugu sekciju, kvalitetu radova, mogucnost e-izlaganja i visejezicnoga izlaganja te dodjelu nagrade najboljemu mladom istrazivacu.

S obzirom na kvalitetu skupa sudjelovanje na sljedecemu skupu preporuca se svim strucnjacima zainteresiranima za visejezicnost i ovladavanje trecim jezikom.
COPYRIGHT 2016 Croatian Philologic Society
No portion of this article can be reproduced without the express written permission from the copyright holder.
Copyright 2016 Gale, Cengage Learning. All rights reserved.

Article Details
Printer friendly Cite/link Email Feedback
Author:Lujic, Rea
Publication:Suvremena Lingvistika
Date:Dec 1, 2016
Words:3557
Previous Article:ZAGREBACKI LINGVISTICKI KRUG IZVJESCE O RADU U AK. GOD. 2015./2016.
Next Article:Foreword: on gender, language and genderlectology.

Terms of use | Privacy policy | Copyright © 2019 Farlex, Inc. | Feedback | For webmasters