Printer Friendly
The Free Library
14,716,402 articles and books
Member login
User name  
Password 
 
Join us Forgot password?

Okuvelula oshiwana momahepeko Eengerki eenghwaLuther tadi popi.


Ovakainhu vamwe ova ova (o´vah) plural of ovum.
Ova
Eggs.

Mentioned in: Stool O & P Test


ova

plural of ovum.
 dja koumbuwanhu, vamwe okouninginino, va tavakana efuta laAtlanta nokupitila mOmbuwa yaNamib oule weevili di dule Dule of doves: See dole.  puhamano ile di li heyali nokuli. Ovakainhu vakwao ova dja koyana yomoumbangalanhu waNamibia, va dja koKavango nokOwambo, va enda eekilometa di dule pomafele a 700. Natango ovakainhu vamwe ova dja meedoolopa nomomalukanda navamwe ova dja keenhele dokomikunda, hano mokati komifitu omo. Opa li ovakulupe novanyasha, ovakengeli novafyoona, ovahongwanhu, ovanailonga vomomaumbo novanafaalama, tava popi konyala omalaka ahamano a yooloka. Kakele kaaishe oyo, aveshe ova li ve na efikilo limwe alike: okuuya koshoongalele shovakainhu vomeengeleka eenghwaLuther nhatu, osho This article is about the spiritual teacher formerly known as Bhagwan Shree Rajneesh. For other meanings of the word "Osho", please see Osho (disambiguation).

Rajneesh Chandra Mohan Jain
 sha li Sha Li (born 14 August 1988) is an Chinese triple jumper. Achievements

Year Tournament Venue Result Extra
2005 World Youth Championships Marrakech, Morocco 1st
2006 World Junior Championships Beijing, China 2nd 14.
 sha ongala pokati komudo, nosha hovelele momafiku omi- 29 Mei (library) Mei - A set of class libraries by Atsushi Aoki <aoki@sra.co.jp> and others for Objectworks Smalltalk Release 4.1. Mei includes: Grapher Library for drawing diagrams; Meta Grapher Library (grapher to develop grapher); Drawing tools and painting tools (structured  fiyo omu 1 Juni In the German, Dutch, Scandinavian, South Slavic (excluding new Croatian), and Indonesian (through Dutch) languages, the name for "June" (with some minor spelling differences), but also the name of:
  • a German character from The Dolls.
 2003 mOkahandja, osho nosha li koshi Koshi may refer to:
  • Koshi River, a river in Nepal
  • Koshi District, Niigata, a former district in Niigata Prefecture, Japan
  • Koshi Province, a historic province of Japan
  • Koshi, Kumamoto, a city in Kumamoto Prefecture, Japan
  • Koshi Zone, Nepal
 yoshipalanyole, "Omolweveluko lovakwashiwana vetu."

Konyala oititatu ivali yOvakriste moshilongo shetu oilyo yeengerki nhatu eenghwaLuther moNamibia. Eedula omafelemido da ka pita opa li okatongotongo netukauko mokati kovanhu, ashike mopaife ngaha ovanhu ove li momalongekido okuuya pamwe nokuhangana mongeleka imwe IMWe is an annual Scouting and Guiding event run by the German Scout Association Verband Christlicher Pfadfinderinnen und Pfadfinder (VCP). IMWe stands for Internationale Musische Werkstatt (International Creative Workshop).  aike. Ovakainhu vomeengerki nhatu ova tunga Tunga /Tun·ga/ (tun´gah) a genus of fleas, including T. pe´netrans, the chigoe (q.v.).

Tunga

a genus of fleas native to tropical and subtropical America and Africa.
 po nale oukumwe, oo inau kola kola: see cola.  nawa natango momudo 1980, omido omulongo fimbo Namibia Namibia (nämĭb`ēə), officially Republic of Namibia, republic (2005 est. pop. 2,031,000), c.318,000 sq mi (823,620 sq km), SW Africa.  ina manguluka. Okudja opo, ova kala hava ongala omalufe pamufika wopashiwana nova nova: see supernova; variable star.
nova

Any of a class of stars whose luminosity temporarily increases by several thousand up to a million times normal.
 kala tava xwaxwameke exumifokomesho loukumwe weengeleka.

Opo ovanhu aveshe va kwatelwe mo, oipopiwa aishe ya popiwa moshoongalele omo oya li tai Li Tai (李泰; Pinyin: Lǐ Tài) (618[1]-December 15, 652[2]), courtesy name Huibao (惠褒), nickname Qingque (青雀), formally Prince Gong of Pu  tolokwa momalaka atatu ile ane noikundafanwa aishe oya li yoo tai tolokelwa aveshe ovo vehe udite ko Oshiingilisha kovaliyambi ovo hava udu omalaka mahapu. Omukalo ou okwa li tau pula Pula (p`lä), Ital. Pola, city (1991 pop. 62,378), W Croatia, on the Adriatic and at the southern tip of the Istrian peninsula.  elididimiko kovakufimbinga aveshe. "Oshilongo shetu osho shi li ngaho," osho Rosa Namises a ti, pefimbo ovakufimbinga vamwe kwa li tava ulike okuhelididimika omolwefimbo lile olo kwa li tali longifwa mokutoloka. "Otu neni oku shi tambulei ko nokukala nasho."

Omahokololo omahepeko

Omhepo yelididimiko netambuleko otai ka tota po diva omukangha wokutaalela otema/exuku loshoongalele olo lidjuu: "Omolweveluko lovakwashiwana vetu." Ovakainhu va dja momaongalo aeshe, moitukulwa yokomikunda nomeedoolopa, ova hokolola omahokololo a faafana, omahokololo omakwatonghonga noomahepeko ounona, omahepeko omomaumbo noimbuluma, omahepeko opaulodi nookukofa eisho limwe. Ovakufimbinga aveshe ova tumbula kutya ove wete omahepeko taa ende taa hapupala mokutaalela oshiwana eshi shomitungilo neenghedi tadi ende tadi lunduluka, naunene mokutaalela omukifi wo HIV/AIDS HIV/AIDS Human Immunodeficiency Virus/Acquired Immune Deficiency Syndrome .

"Ovakwashiwana vetu inava amenwa vali, nomomaumbo etu fye nounona vetu katu udite vali twa amenwa," osho omukufimbinga umwe a ti. "Ovalumenhu ngeenge va mono (1) See monochrome and monophonic.

(2) (Mono) An open source implementation of the .NET environment for Linux, Unix and Windows platforms, sponsored by Novell. Mono includes a C# compiler and a Common Language Infrastructure (CLI) runtime engine.
 kutya ove na ombuto ohava mwena ashike nohava yandje ombuto oyo kovakainhu vahapu. Inava hala okufya ovo aveke," omukainhu umwe ta tumbula vali. "Ovahakuli vopamufyuu-lulwakalo vamwe onghee ngoo natango tava lombwele oonakukwatwa kombuto kutya otava dulu okuveluka ngeenge va ya momilele nomunhu ehe na ombuto--osho tashi etifa omakwatonghonga ounona ovo vehe shi okupopya," osho a ti.

Rosa Namises, oshilyo shomutumba wopashiwana nomunailonga wonghalonawa noku na eshiivo lefimbo lile moilonga oyo, oye a li umwe womovapopi va fimana poshoongalele osho. Okwa li a shivwa owina opo e uye a tukule eshiivo laye lopaumwene nolopailonga kombinga yomahepeko neveluko novakufimbinga o-80. Namises okwa indila ovakainhu vaha longife eitavelo lavo lopakriste opo va tambule ko omafininiko nomahepeko ongoshipewa sha dja kuKalunga nove na oku shi lididimikila.

"Kalunga ina longekida omahepeko nomamono oixuna ongekwatafano lopokati komulumenhu nomukainhu. Kalunga okwa longekida kutya ope na ohole pokati komushamane nomukulukadi nopokati kovadali nounona vavo." Okwa pula ovakainhu opo va longife eenghono detumwalaka lopaukriste lohole nouyuuki opo va fikame nokukondjifa omafininiko nomahepeko. Okwa twa ovakainhu omukumo va tunge po oukumwe momaongalo aeshe, opo ovakainhu va kwafafane momafimbo omaudjuu nookuhenouyuki. "Ito dulu okulwa oove auke," osho a popya, "omolweveluko lovakwashiwana vetu otwa pumbwa omutungilo tau kwafa ngaashi eenhele da amenwa dovakainhu ava va hepekwa, omayakulo exungomwenyo neyambidido lookaume voshili."

Okuveluka taku pitile mokuhokolola oudjuu woye

Osheetwapo oshitivali pefimbo loshoongalele okwa li sha ningwa kuBience Gawanas, oo a hangwa natango Ombudswoman om·buds·wom·an  
n.
A woman who investigates complaints and mediates fair especially settlements between aggrieved parties such as consumers or students and an institution or organization.
 waNamibia pefimbo olo. Gawanas oluxupe mopolotika, oo naye mwene a mona omahepeko opalutu, nokwa ningilwa yo okuhenouyuki pefimbo loukoloni moNamibia. Okwa lombwela ovapwilikini omahokololo aye opaumwene eveluko nediminepo. "Opo u velule ovaneumbo novakwashiwana voye, ou na tete okulivelula ove mwene," osho a popya. "Opo u livelule ove mwene, oshinima shotete u na okuninga okuholola omaliudo oye."

Gawanas okwa kumika ovakainhu opo va kale kale, borecole (bôr`kōl), and collards, common names for nonheading, hardy types of cabbage (var.  hava popi omaudjuu avo, nonande eshi otashi dulika shi kale sha fa sha puka Noun 1. puka - South American shrub or small tree having long shining evergreen leaves and panicles of green or yellow flowers
Griselinia lucida

genus Griselinia, Griselinia - evergreen shrubs of New Zealand and South America
 pamufyuululwakalo. "OvaAfrika natango ove likolelela komufyuululwakalo noinava tuwa omukumo wokupopya omaliudo avo," "Ashike osha fimana opo momafimbo omafininiko noomahepeko tu lihonge okupopya kombinga yetu vene, okuulika keemhumbwe detu nomaumbada etu nokukala kufye vene notwa manguluka. Oshitya ame oshi li omhinge noufilosofi woshilaule, osho tashi ti, 'Aame ou omolwoye.' Ashike otu na okukonga obalansa pokati kokuholola omaliudo etu opaumwene kombinga imwe nokombinga ikwao okuholola oupenda wetu mokati kovakwashiwana vakwetu.

Moungudu vanini, omo omwaalu muhapu wovakainhu hava mono omukumo wokupopya omaumbada avo nomaudonai avo.

"Fye otwa ningwa oingudu koumbada omolwomufyuululwakalo," ovakainhu vahapu osho va ti tava ulike kokupangelwa kovalumenhu momaumbo nokomitungilo deengeleka. Novafita vo vene, ovatonatelishitai novabishofi okwa lopotwa kutya navo ihava yambidida unene ovakainhu ava ve li moupyakadi, unene ngeenge moshiningwanima osho omwa kwatelwa omulumenhu mukwao ile kaume kavo.

"Ovakainhu navo pomafimbo amwe ohava ame kombinga yovalumenhu ngeenge oinima yomahepeko nomamonifo oixuna ya ningwa meumbo," ovakainhu vamwe osho va tya. Omolwaasho Gawanas ota indile ovakainhu va finde ondubo, okuninga omafiyafanepo vo va yambidide vakwao. "Eitavelo loye nali kale: Ningila vakweni ngaashi ove wa hala u ningilwe," osho a tonga, nokomukalo wa tya ngaho ohatu ka tunga po oshiwana shi na efiloshisho.

Okuveluka taku pitile moukumwe wopamhepo

Oshoongalele osha dimbukile mOsoondaxa nelongelokalunga olo la holola po ovakainhu vape nola pingena po omikalo dopandjikilile dovalumenhu ovo alushe hava kala ve kwetele omayakulo komesho. Okukala omutumba mongonga ya mbwalangadja, to pwilikine elongelokalunga nehafo, to tukula omungome nomaviinyu pefimbo louvalelo uyapuki nokuyambekafana pexulilo lelongelokalunga osha eta po onghalo youkumwe wopamhepo. "Onda udifwa nawa koshoongalele eshi," osho omukainhu umwe a popya pefimbo kwa li ta longele okofa yaye e litule molweendo lile a shune keumbo. "Oshoongalele kusho vene osha li nale etameko lomukalo wokuvelula. Ondi udite eenghono dipe mwaame moku ka taalela omaupyakadi oo taa ka hanga nge keumbo."

[ILLUSTRATION OMITTED]

Opa pita ashike eehani dinini, yo ongudu yovakainhu ovakwaLuther mOvenduka otava longifa exuku loshoongalele opo va longekide oshoongalele shetata lefiku modoolopa yavo. MuOktoba wodula ya dja ko, ovakainhu ve dule pefele ova ongalele pendiki loihongi yo German Evangelical Church Evangelical Church: see Evangelical United Brethren Church. , mokati kodoolopa nelalakano lokukundafana osho ovakainhu tava dulu okuninga mekwatafano neengeleka, opo va mweneke omahepeko nomamonifo oixuna moiwana yavo.

Ria Freeman Freeman can mean:
  • An individual not tied to land under the Medieval feudal system, unlike a villein or serf
  • A person who has been awarded Freedom of the City or "Freedom of the Company" in a Livery Company
  • The Freeman
, omunailonga wonghalonawa nomudeuli koSister Namibia, oye a ninga etwalemo. Okwa tula omufindo opo kutya nande otu na eeveta di li peenhele, notadi dulu okumona kutya omahepeko oshinima shihe li paveta, eshi inashi eta omahepeko omoshilongo shetu pexulilo.

"Eelopota domadipao, omakwatonghonga, omadengo nomamonifo oixuna oomeme nounona okwa ninga omungome wefiku keshe," osho a popya. Oveta yOmahepeko Omomaumbo itai dulu nande okutalwa ko ongekandulepo, ashike "oi li ehovelo."

Freeman okwa fatulula omikalo domahepeko da yooloka odo hadi ningwa momaumbo ngaashi, omahepeko opalutu, opamwenyo, opakuya momilele noopaliko, ndee ta yandje omatomheno amwe kutya omolwashike ovakainhu hava kala meenghalo domahepeko. "Omikalo doshiwana nomufyuululwakalo otau longo oshilonga sha fimana," osho a yandja omufindo, molwaashi "ovakainhu ohava hongwa ongounona voukadona kutya otava dulu ashike okukala nonghalamwenyo tai ti sha ngeenge ova hombolwa ... ofimbo ovakainhu ava va dja meehombo domahepeko luhapu hava pewa oushima nokookahewa kavo vovakainhu vakwao novakwapata vavo." Freeman okwa tula yo omufindo kunghee omahepeko omomaumbo haa yehameke ounona meumbo. "Ounona ohave lihongo kutya ehepeko olo ondjila yokukandula po oupyakadi nohave lihongo yo kutya okulongifa eenghono oshinima sha tambulwa ko."
COPYRIGHT 2004 Sister Namibia
No portion of this article can be reproduced without the express written permission from the copyright holder.
Copyright 2004, Gale Group. All rights reserved. Gale Group is a Thomson Corporation Company.

 Reader Opinion

Title:

Comment:



 

Article Details
Printer friendly Cite/link Email Feedback
Author:Ndinoshiho, Etoloko kuRauna
Publication:Sister Namibia
Date:Jul 1, 2004
Words:1208
Previous Article:Ottilie Abrahams: passievol oor onderwys vir bevryding.
Next Article:Gender, Citizenship and Governance--A Global Sourcebook.(MATERIALS IN THE SISTER NAMIBIA RESOURCE CENTRE)(Brief Article)(Book Review)
Topics:



Related Articles
De-scribing the centre: satiric and postcolonial strategies in The Madonna of Excelsior *.(Critical Essay)
Omulandumhango (omanifesto) wovakainhu Ovanamibia: 5% [right allow] 50% ovakainhu novalumenhu momapangelo opaitukulwa nava fikifwe pamwe! Oshikonga...
Efiloshisho lounona va dalwa pondje yohombo: oku va hanga, efiloshisho lefiku nefiku nokuninga omatokolo mOnhotwaveta yOmufika wounona.(Dutch...
Omapekapeko okwa ulika oidjemo yomahanauno oo a etifwa komahepeko omomaumbo.(Dutch language)
Ovakainhu no-AIDS.
Traumas and transformations: fictions which play with what "they say", by Zakes Mda and Lindsey Collen.
Natasha Tibinyane Omukainhu e na ewi: onda longa naNatasha Tibinyane mombelewa yaSister Namibia nokoKatutura Community Radio oule weedula da pita,...
Omulumenhu omuNamibia omunashisho: moule weemwedi dinini da ka pita, oikundaneki ynNamibia oya li yi hadi eelopota tadi popi kombinga yoiningwanima...
Hoolola pokati kohombo nomwenyo?(OMAUFEMBA OPAUKASHIKE)
Anita Isaacs--a hovela onghalamwenyo ipe nombuto yo HIV no AIDS.(ONDJOKONONA YAYE)(Cover story)

Terms of use | Copyright © 2009 Farlex, Inc. | Feedback | For webmasters | Submit articles